Publikacije - Udruženje žena Romkinja "Bolja Budućnost" grada Tuzle

Godišnji izvještaj (2021) o radu UŽR „Bolja budućnost“ grada Tuzla
Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla donosi Vam još jedan godišnji izvještaj o radu i ovaj put za jednu od najizazovnijih godina, 2021. Mnogi od nas će godinu iza nas pamtiti i po osjećaju bespomoćnosti, tuge i žaljenja za onima koji su izgubili živote zbog virusa COVID-19. Od početka pandemije kako kroz 2020 tako i 2021 godinu smo nastojali brzo i adekvatno odgovoriti na potrebe romske zajednice. Pored toga nastojali smo redovno i adekvatno realizovati sve svoje redovne projekte i aktivnosti prilagođavajući ih trenutnim okolnostima pandemije.

Godišnji izvještaj (2017) o radu UŽR „Bolja budućnost“ grada Tuzla
Rad udruženja žena Romkinja »Bolja budućnost« Grada Tuzla je fokusiran na osnaživanje Romkinja i podizanje svijesti kako šire javnosti tako i samih Romkinja u oblastima političke participacije, zdravstvene i socijalne zaštite, obrazovanja, rodne ravnopravnosti, ekonomskog osnaživanja i slično.

Godišnji izvještaj (2016) o radu UŽR „Bolja budućnost“ grada Tuzla
Nadamo se da će vam Godišnji izvještaj za 2016. probuditi pozitivna sjećanja na sve aktivnosti koje smo uz vašu pomoć i podršku uspjeli realizovati u protekloj godini.

Diskriminacija Roma na području Tuzlanskog kantona
Nivo znanja o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije u romskim zajednicama na području Tuzlanskog kantona
Većina Roma i Romkinja ne razumije pojam diskriminacije i miješa ga sa nasiljem u porodici i ostalim oblicima povreda ljudskih prava. Analizom dobijenih odgovora smo ustanovili da se oko 60 slučajeva mogu okarakterisati kao situacije u kojima je vidljivo diskriminatorno ponašanje i prakse čiji je uzrok činjenica da su po vidljivim karakteristikama pripadnici određene manjinske grupe tretirani drugačije: najčešće su bili diskriminisani zato što su Romi i Romkinje, a na osnovu izgleda i boje kože. Bitno je naglasiti da je percepcija diskriminacije i njenih oblika među Romskom populacijom ne toliko zadovoljavajuća, ali ti podaci nam daju uvid u niz drugih problema ove populacije. Analiza rezultata nam je ukazala i na to da su žene u većem broju izložene diskriminaciji ali i oblicima nasilja kako su opisale u ličnim iskustvima sa diskriminacijom.

Istraživanje o maloljetničkim brakovima u romskim zajednicama
Kada govorimo o pojavnim oblicima maloljetničkih brakova u romskim zajednicama ne može se sa sigurnošću utvrditi koliko je takvih slučajeva. Stav većine javnosti koristeći isključivo podatke dobijene iz medija ali i na osnovu ličnih mišljenja pojedinaca/ki se smatra da je dječiji brak isključivo tradicija Roma/kinja je osnovni razlog zbog kojeg smo radili ovo istraživanje.

Istraživanje o rodno zasnovanom nasilju nad Romkinjama u BiH
Problematika nasilja je sveprisutan problem u BiH i usvijetu generalno, a ovi problemi posebno su izraženi u patrijarhalnim zajednicama kakva je i romska zajednica u BiH, zbog niza kompleksinh okolnosti. Potrebno je provesti niz mjera koje bi omogućile smanjenje stope nasilja , kao i povećanje stope prijavljenih slučajeva.

Monitoring budžeta grada Tuzle-rodno odgovorno buđetiranje
Analizirajući budžet Grada Tuzle za 2012., 2013. i 2014. godinu, može se uvidjeti da drugih sredstava za implementaciju Akcionih planova za rješavanje problema Roma nema, odnosno u okviru budžeta ne postoje sredstava imenovana na način kao prethodno navedena. Međutim, koristeći dostupne izvore, može se uvidjeti da postoje i druga izdvajanja za romsku populaciju, odnosno realizaciju aktivnosti i projekata koji tretiraju problematiku navedene populacije. Poseban osvrt bismo dali na problem Romkinja, koje se u rijetkim dokumentima zasebno spominju, iako su u dvostruko težem položaju zbog niza faktora koji utiču na to.

Nacionalne politike u odnosu na Romkinje na Zapadnom Balkanu
Studija analizira nacionalne politike u odnosu na Romkinje u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji, s naglaskom na politiku u sektorima obrazovanja, zapošljavanja, zdravlja, stanovanja, sudjelovanja i rodnog nasilja.

Plan akcije o obrazovnim potrebama Roma i pripadnika ostalih nacionalnih manjina u BiH
Unaprijediti pristup sistemu redovnog obrazovanja Roma u Bosni i Hercegovini putem rješavanja brojnih prepreka sa kojima se trenutno suočavaju – praktična, sistemska i pitanja šire prirode, istovremeno učvršćujući učešće romskih zajednica i zalaganje za potpuno uključivanje njihove djece u redovno obrazovanje.

Platforma za unapređenje prava i položaja Romkinja u Bosni i Hercegovini
Ukazujući na napore i nedostatke u bh. politikama koji se odnose na integraciju Roma i Romkinja, Platforma je mehanizam za zagovaranje djelotvornije prakse prepoznavanja, praćenja te sprječavanja različitih oblika diskriminacije romskih žena. U Platformi ističemo konkretne probleme i dajemo preporuke vezane za političku i društvenu participaciju romskih žena, socijalnu zaštitu, obrazovanje i kulturna prava, rodno zasnovano nasilje i nasilje u porodici, iskorištavanje djece (posebno ženske) kroz ugovorene brakove i ugrožavanje razvoja i zdravlja zbog većeg indeksa maloljetničkih trudnoća u romskoj zajednici u odnosu na neromsku populaciju i povećane rizike od diskriminacije, te zbog nedostatka sistemske podrške.

Politička participacija Roma sa naglaskom na političku participaciju Romkinja u zemljama regije
Istraživanja s naglaskom na rodnu komponentu dio su regionalnog projekta CARE NWB i to podcilja br. 1. Unaprijeđen zagovarački položaj ženskih romskih organizacija, te je definirano da će istraživanje koordinirati i nadzirati Mladen Majetić iz K-faktora, a provoditi svaki od ključnih partnera u RWE regionalnom projektu, zajedno sa svojim suradnim organizacijama. Modaliteti tih suradnji su opisani projektnim prijedlozima, a u skladu s srednjoročnom evaluacijom1 (2010), te razvojnim i operativnim planom provedbe istraživanja u 4 zemlje koje je participativnim metodama proveo i vodio Mladen Majetić iz K-faktor d.o.o, Zagreb.

Prevencija nasilja u porodici i očuvanje reproduktivnog zdravlja Romkinja na području općine Tuzla
Prema postojećim podacima, na tuzlanskom kantonu u prvih šest mjeseci ove godine (2014) je od karcinoma umrlo 150 žena što pokazuje da je kada su u pitanju karcinomi grlića materice i dojke stanje alarmantno i ako je poznato da se upravo ova dva karcinoma ukoliko se otkriju na vrijeme mogu izlječiti. S ciljem smanjenja ove vrste oboljenja kod Romkinja udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ Tuzla je provelo preventivni program očuvanja reproduktivnog zdravlja uz podršku Austrijske razvojne agencije kroz CARE International i Fonda otvoreno društvi BiH koji je pored edukacije uključio i besplatne ginekološke preglede i preglede dojki za 120 Romkinja sa područja Tuzlanskog kantona. Projektom je obuhvaćeno i anketiranje učesnica projekta o nivou njihovog znanja o reproduktivnom zdravlju.

Projektna brošura: „Koristimo dostupne mehanizme kako bismo se zaštitili od nasilja i diskriminacije“
U okviru regionalnog programa “Provođenje normi, mijenjanje stavova”, koji finansira Evropska unija, a provodi UN Women, Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla kao implementacijski partner u periodu od 01. juna 2018. do 30. septembra 2019.godine sprovelo je projekat „Koristimo dostupne mehanizme kako bismo se zaštitili od nasilja i diskriminacije“. Ovaj projekat je omogućio ženama bolji pristup i poboljšanje javnim uslugama tj. spajanje sa institucijama sistema kako bi mogle ostvariti svoja prava. Ovo se posebno odnosi na Romkinje koje su žrtve nasilja u porodici što je problem koji je konačno iz privatne iznesen u javnu sferu jer se radi o populaciji kojoj se ne posvećuje dovoljna pažnja. Nedovoljno i neadekvatno plasirane informacije o mehanizmima zaštite od nasilja i diskriminacije predstavljaju poseban problem jer uzrokuju neinformiranost, nemogućnost traženja i ostvarivanja prava u slučajevima nasilja i diskriminacije.

Socijalna karta Romkinja u Bosni i Hercegovini
Socijalna karta je, po svom karakteru i sadržini, multidisciplinarno statističko istraživanje i u osnovi predstavlja precizno i dokumentovano "snimanje“ svih materijalnih i nematerijalnih vrijednosti kojima u momentu "snimanja" raspolaže jedno domaćinstvo u svom punom sastavu. Posebno je značajna za razvoj, planiranje i poduzimanje mjera socijalne politike i zaštite. Izradom socijalne karte se u konačnici ostvaruju mogućnosti planiranja adekvatnih mjera socijalnih politika na poboljšanju životnih i radnih uslova građana/ ki, a na temelju objektivnog, realnog činjeničnog stanja. U cilju prikaza realnog stanja prava i potreba Romkinja, UŽR „Bolja budućnost“ Grada Tuzla u saradnji sa Ženskom romskom mrežom „Uspjeh“ Bosne i Hercegovine uz podršku Švedske feminističke organizacije Kvinna Till Kvinna smatrala je za shodno da pristupi izradi socijalne karte Romkinja Bosne i Hercegovine.

Strateški plan za razvoj udruženja za period 2020-2024
Na osnovu dosadašnjih iskustava i naučenih lekcija novi Strateški plan 20/24 pripreman je na osnovu analize sveukupnih aktivnosti UŽR “Bolja budućnost”, procjene budućih partnerstava sa predstavnicima/ cama svih nadležnih vlasti u Bosni i Hercegovini (lokalnih, kantonalnih, entitetskih i državnih) i ocjene saradnje sa različitim udruženjima, domaćim i međunarodnim organizacijama, uključujući i predstavnike/ce inostranih ambasada u BiH i predstavnike/ce medija kao ulazni input za izradu ovog dokumenta. Strateški plan 20/24 naznačava ključne prioritete i određuje smjer djelovanja za novo plansko razdoblje na kojima treba da se zasniva organizacijski razvoj UŽR “Bolja budućnost”. Proces strateškog planiranja o razvojnim perspektivama realizovan je kroz trodnevnu radionicu zapolenika/ca udruženja koje su na osnovu analize cjelokupnog poslovanja udruženja u odnosu na misiju, postavljene ciljeve u strategiji i planove iz prethodnog planskog razdoblja predložile ključne prioritete za naredni planski period.

Studija slučaja opravdanosti angazmana romskih medijatora i medijatorica u romskim zajednicama
Jedan od mehanizama koji se koristi u posljednje vrijeme jeste angažovanje Roma i Romkinja medijatora/ki, koji predstavljaju sponu između romske zajednice i institucija. U cilju utvrđivanja opravdanosti uvođenja ovog mehanizma kao „alata“ za uspostavljanje uravnoteženosti između prava i obaveza pojedinca/ke iz romske zajednice s jedne i institucija s druge strane, urađena je studija slučaja koja je imala za cilj utvrditi stavove i mišljenja svih relevantnih aktera u ovom procesu.
