Romi/kinje se među sobom djele po teritorijalnim, kulturološkim i dijalektološkim razlikama sljedeće glavne grupe: Kalderaši (kovači koji su došli sa Balkana u Centralnu Evropu, a zatim se selili i do Sjeverne Amerike). Predstavljaju najbrojniju romsku grupaciju; Manuši (poznati i kao Sinti), uglavnom naseljavaju Alzas i okolne regione Francuske i Njemačke. Poznati su kao putujući zabavljači i cirkusanti; Romničali (uglavnom naseljavaju Veliku Britaniju i Sjevernu Ameriku).

Kultura Roma/kinja ima bogatu usmenu tradiciju, s naglaskom na porodicu. Romi/kinje  su se suočavali sa diskriminacijom od kako postoje, uglavnom zbog njihove boje kože te, su bili  i porobljavani kroz istoriju. Kao način preživljavanja, Romi/kinje su bili primorani biti stalno na putu. Razvili su reputaciju nomadskog načina života i visoko izolirane kulture. Zbog svog statusa autsajdera i migracijske prirode, malo je pohađalo školu, a pismenost nije bila široko rasprostranjena. Velik dio onoga što je poznato o romskoj kulturi  dolazi kroz priče, pjesme i prenose sa koljena na koljeno.

Istorijski najčešći naziv za Rome/kinje  bio je „cigan/ka“. Međutim, naziv: „Ciganin/ka“ se smatra ponižavajućim i predstavlja izraz nepoštovanja prema Romima/kinjama , jer ima istoriju diskriminacije i dehumanizacije. Danas se koristi izraz „Rom/Romkinja“. Prekretnica u istoriji romskog pokreta borbe za svoja prava desila se održavanjem prvog Svjetskog kongresa Roma/kinja 1971.godine. u Londonu. Kongres je usvojio niz važnih odluka. Usvojena je romska zastava s plavom i zelenom bojom i kotačem u središtu (koji simbolizira romsku nomadsku baštinu). Riječ ''Romi/kinje'' izabrana je kao krovni pojam kako bi se izbjeglo rasprostranjenog negativnog značenja koje se tradicionalno povezuje s pojmovima poput “Gypsy”, “Ciganin“ ili ”Zigeuner“. Đelem, đelem je himna romskog naroda koja je također usvojena na orvom Svjestkom konkresu Roma/kinja.

Vasilica 

Vasilica se slavi 14 Januara na dan Svetog Vasilija Velikog te je ujedno i pravoslavna nova godina. Na Vasilicu , ujutro, polaženik ulazi u kuću koju obasipa novcem, zrnima raznih žitarica, grahom, rižom uz želje da domaćinima sve nabrojano rodi u izobilju. Ukućane lupka o glavi vrećom u kojoj se sve to nalazi uz čestitku „Bahtali Vasilica uz pozdrav „Ov sasto“ (Sretna Vasilica. Da si živ i zdrav). Polaženik je obično neko dijete iz komšiluka ili rodbine koje se daruje slatkišima i novcem. Ako je prethoda godina bila uspješna , vodi se računa da polaženik bude isti kao prošle godine da bi i ta godina bila sretna i berićetna poput prethodne.

Svjetski dan Roma i Romkinja 

Svjetski dan Roma i Romkinja  dan je proslave romske kulture i podizanja svijesti o problemima s kojima se Romi i Romkinje suočavaju. Obilježava se 08. aprila. Dan je službeno proglašen 1990. godine u Serocku u Poljskoj, mjestu četvrtog Svjetskog romskog kongresa Međunarodne romske unije, u spomen na prvi veći međunarodni susret romskih predstavnika/ca održan u Chelsfieldu kraj Londona od 7. do 12. aprila 1971. godine.  

Đurđevdan

Jedan od najvažnijih praznika koje Romi/kinje slave u cijelom svijetu je Đurđevdan/Ederlezi i obilježava se 06. maja. Ederlezi / Đurđevdan je najveći, najradosniji i najstariji romski praznik. To je praznik kojim se slavi dolazak proljeća. Mnoge tradicije koje su uz njega povezane potječu iz zajedničke tradicije mnogih naroda s kojima Romi/kinje žive. Na taj dan se Romi/kinje osobito svečano odijevaju, stavlja se nakit, odjekuje romska muzika i pleše se romsko kolo. Domovi se ukrašavaju cvijećem i raspupanim grančicama u znak dobrodošlice proljeću. Pripreme za Đurđevdan Romi/kinje započinju dan prije, spremanjem hrane i kolača. Za neke Rome/kinje je veoma je važno i kupanje na rijeci, prije sunca. Ponekad se u rijeku bacaju vijenci od raznog cvijeća ili se izlijeva mlijeko te se farbaju jaja.

Aliđun

Aliđun je romski praznik zdravlja, radosti i djece koji se slavi od 02. do 05. augusta. To je praznik kada je najbitnije biti sa porodicom, kada se posjećuju prijatelji i komšije. Romski narod je nomadski te da zbog tradicije i načina života za njih postoje dva godišnja doba - ljeto i zima. Ljeto počinje 6. maja i završava 2. augusta, kada se slavi Aliđun. Aliđun se obilježava okupljanjem rodbine, uz gozbu, jelo, piće, što veselije i što bogatije. Uz veselje, igru i pjesmu okupljaju se rodbina i komšije i proslavlja se ljeto koje je prošlo.

Dan sjećanja na romske žrtve holokausta 

Na Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve holokausta Romi se sjećaju  noći između 2. i 3. augusta 1944. godine, kada je u gasne komore poslato i pogubljeno 2.897 Roma/kinja u logoru Aušvic. Rezolucijom Evropskog parlamenta koja je usvojena 15. aprila 2015. godine, 2. august je proglašen Danom sjećanja na romske žrtve holokausta. Tog dana, sjećanjima i komemoracijama obilježavanja stradanje Roma/kinja širom Evrope tokom Drugog Svjetskog rata, a ovaj dan je uvršten i u zvanični kalendar važnih datuma Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Procjene su da je u Drugom svjetskom ratu ubijeno više od 500.000 Roma/kinja, ali konačni broj nikada nije utvrđen, a o stradanjima Roma/kinja  na ovom području govore i podaci da su tokom jula 1942. godine, svi Romi/kinje s područja tadašnje NDH deportovani u Jasenovac.

Svjetski dan romskog jezika

Romski narod u svijetu govori jezičnim dijasistemom kojega čini 60-ak dijalekata, nerijetko potpuno različitih. Ipak, većina Roma/kinja govori jezikom romani chib (romani ćib). 7. novembra 2015. godine Opća skupština UNESCO-a prihvatila je inicijativu Republike Hrvatske te je službeno proglasila 5. novembar kao Svjetski dan romskog jezika. Prijedlog je usvojen, bez rasprave. Svjetski dan romskog jezika danas obilježava se i kao romski nacionalni praznik i zauzeo je ravnopravno mjesto sa drugim romskim praznicima. Mnogi pojedinci i pojedinke, ne nužno pripadnici/e romske nacionalne zajednice, već i mnogi drugi stručnjaci, romolozi i indolozi, kao i sveučilišni profesori koji se bave romskom tradicijom i kulturom te publicisti i književnici ulažu velike napore za očuvanje i standardizaciju romskoga jezika.