Dok su novije generacije Roma/kinja posvećene svome obrazovanju, starije su uglavnom nepismene. Barem je takva situacija u Kaknju. Ali i to se polako mijenja. Otvaranjem večernje škole, sve je veći broj onih koji, za početak, žele naučiti čitati, pisati i računati. Postoje i oni koji se nakon 50 godina vraćaju u školske klupe kako bi barem imali završenu osnovnu školu. Ova inicijativa potekla je od romskog udruženja Centar za majke 'Nada'. I uspjela je.
Autor: Asim Bešlija
Autor: Asim Bešlija
Što više obrazovanja za sve
Zemina Vehabović, predsjednica udruženja Centar za majke 'Nada' je zajedno sa kakanjskom policajkom Tamarom Delibašić došla na ideju da se pokrene inicijativa za obrazovanje svih onih Roma/kinja koji nisu završili čak ni osnovnu školu. A, takvih je mnogo u Kaknju. Starije generacije su se uglavnom bavile egzistencijalnim pitanjima i nisu imale novca da plate svoje školovanje, jer su proteklih decenija svakako bile na društvenoj margini. Ali sada je došlo vrijeme da nadoknade izgubljeno vrijeme i barem nauče čitati, pisati i računati.Predstavili smo ovu inicijativu kako bi pokrenuli žene i muškarce da se u što većem broju upišu u školu, one koji do sada nisu završili ni osnovnu. Neko jeste tri, neko četiri razreda, a neko nijedan. Uključio se i veći broj Roma i Romkinja koji već rade, ali nemaju obrazovanje, kaže Zemina.Ljudi su se javljali sami i pitali ima li ikakvog efekta da sada upisuju školu, a inicijativa je, nakon skupljanja dovoljnog broja polaznika, predata direktorici Osnovne škole 'Hamdija Kreševljaković' koja ju je odmah prihvatila. Večernja škola pokrenuta je prošle godine i to nakon javnog poziva na koji su se svi zainteresovani mogli javiti. Školovanje je besplatno, a troškove snosi Ministarstvo obrazovanja Zeničko-dobojskog kantona. Zbog pandemije koronavirusa proces je bio usporen, ali ove godine se radi u punom kapacitetu.
U prvoj generaciji je 10 ljudi. I starijih i mlađih. Nastavili su školovanje koje su prekinuli u osnovnoj. Tri mjeseca se ide za jedan razred. Prezadovoljni su. Ima ljudi koji su i nakon 50 godina ponovo u osnovnoj školi, priča Zemina.Večernju školu pohađaju oni kojima je osnovno obrazovanje potrebno radi posla, ali i oni koji jednostavno žele biti pismeni, te je svima drago da je jedan ovakav projekat zaživio. Iako su stariji, želja im je da se barem znaju potpisati. Mnogi od njih sada su to naučili, kao i da računaju. Svi su se na neki način vratili u djetinjstvo, na početke, u klupe osnovne škole kada kod djece počinje opismenjavanje. Prošle godine broj upisanih bio je manji, ali se očekuje da će ove brojke porasti jer su mnogi zakasnili ili zbog poslova nisu mogli prisustvovati u večernjim terminima.
Centar za majke 'Nada' zagovara što više obrazovanja za kompletnu romsku populaciju, posebno uzimajući u obzir da starije generacije zaostaju i da im to pravi praktične probleme u životu. Naime, mnoge administrativne i druge poslove ne znaju završiti sami, tako da im udruženje pomaže i pri najjednostavnijim stvarima. Osnovna pismenost će im u tome itekako pomoći, naglašava Zemina.Kad završi njih deset, to je nešto veliko. Ljudi su pismeniji, znaju se snaći, uraditi neke poslove za sebe, administraciju i formulare. Znaju popuniti nešto. Do sada su uglavnom sve poslove za njih radili drugi. I dan danas rade za one koji nisu pismeni, kaže ona.Danas je u Kaknju veći broj onih iz romske zajednice koji ne moraju čekati na nekoga drugog da im završi i osnovne poslove, poput prijave na biro. Sada znaju uraditi sve sami. Sama ova činjenica dovodi do zaključka o potrebi masovnijeg opismenjavanja koje bi ojačalo zajednicu i ljudima osiguralo mogućnost samostalnijeg života, napredovanja i ostvarivanja osnovnih ljudskih prava. Ovo se posebno odnosi na Romkinje koje u svakom slučaju trpe višestruku diskriminaciju u bh. društvu.
No, svijest o potrebi obrazovanja kod roditelja koji nisu pismeni itekako se promijenila. Zemina navodi da ima porodica koje školuju četvero i više djece jer su svjesni da bez obrazovanja ne mogu imati bolju budućnost i da će vječno ostati na samom zapećku društva, na totalnoj margini. Zbog toga kod mlađih generacija postoji i velika želja da nastave i srednje obrazovanje. Ono košta, ali uglavnom romski učenici/e imaju osigurane stipendije. Za starije generacije ostaje večernja škola koju mogu završiti besplatno, a onda se eventualno upisati i u srednju za što će biti potrebna finansijska sredstva. Glavno je da ih obrazovanje interesuje i da je ovo dugoročan, ali uspješan projekat od kojeg koristi ima cjelokupno društvo. Starije generacije žele završiti školu i počesto kažu da ako to mogu njihova djeca, onda mogu i oni, kaže Zemina. I pored činjenice da su više fokusirani na preživljavanje jer većina nema posao i mora naporno raditi za osnovne životne potrepštine.Najviše bih voljela da se uključi omladina koja je napustila školu, da imaju obrazovanje i da ne budu nepismeni. Cilj udruženja je da se svi obrazuju i to što više. Bez obzira na starost, poručuje Zemina.
Ovaj materijal je nastao u okviru regionalnog programa „Sprečavanje nasilja nad ženama u zemljama zapadnog Balkana i Turskoj: Sprovođenje normi, mijenjanje stavova“, koji finansira Evropska unija (EU), a provodi UN Women u saradnji sa organizacijama civilnog društva. Sadržaj materijala, kao i nalazi prikazani u njemu, isključiva je odgovornost Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije (EU), niti UN Women.
