Škola u Konjicu: Mjesto za besplatno obrazovanje Romkinja

Škola u Konjicu: Mjesto za besplatno obrazovanje Romkinja

Visoka škola za turizam i menadžment iz Konjica kreirala je poseban program za marginalizirane žene i otvorila im vrata visokog obrazovanja. Od prošle godine, 10 žena iz ove društvene grupe ima potpuno besplatno obrazovanje. Polovina njih su Romkinje i dolaze iz nekoliko bh. gradova  i različitih nevladinih organizacija. Za njih je ovo jedinstvena prilika da dobiju fakultetsku diplomu i rade ono što vole, te ojačaju svoje znanje i kapacitete uz veliku i nesebičnu podršku tima ove konjičke škole.   

Autor: Asim Bešlija

06.jpg

Kako pomoći obespravljenim ženama? Ovim pitanjem profesorica Marijana Šećibović bavi se već dugo godina kroz svoj aktivistički i akademski rad, a sada je došlo vrijeme da se nešto konkretno uradi. Kao dekanesa Visoke škole za turizam i menadžment iz Konjica ona je kreirala projekat 'Obrazovanje obespravljenih žena u Bosni i Hercegovini' u koji je željela uključiti sve one grupe sa margine – žrtve nasilja, samohrane majke, djevojke iz ruralnih područja i posebno Romkinje koje trpe višestruku diskriminaciju u društvu. Ovo je ono što je ona mogla da uradi i da ima nekog efekta. I to potpuno besplatno za sve njih.

U toj grupi žena su Romkinje jer su one duplo obespravljene, one su obespravljene rođenjem. Ne postoji baza podataka o njihovom stepenu obrazovanja, o tome koliko su obrazovane, koje su škole završile. I nemaju sredstava za normalno školovanje, kaže prof. Šećibović.

Putem različitih nevladinih organizacija uspjela je okupiti grupu od 10 žena, od kojih su polovina Romkinje. Sve one ili nisu imale mogućnosti da se obrazuju ili su svoje visoko obrazovanje morale prekinuti. Ovaj projekat im je ponudio ono što nikad niko nije. 

Moglo se ponuditi polje turizma: menadžment i turizam, komunikologija i turizam i geoturizam, dodaje ona.

Besplatno obrazovanje znači da su im vrata ove visokoškolske ustanove u potpunosti otvorena. Dobijaju besplatne knjige, mentorski rad, svo osoblje škole im je dostupno za bilo kakvu pomoć. Cilj je da se one obrazuju, ekonomski osnaže i ostanu u BiH. A, osnaživanja nema bez obrazovanja, navodi prof. Šećibović, jer je to resurs koji ne nestaje i ne gubi se vremenom.  

Autobusi ljudi odlaze iz BiH. I vrlo brzo ćemo biti u situaciji da će svaki čovjek biti važan i neće se govoriti o marginalizovanim kategorijama. Tako da će i oni ući u kvotu redovnih i neće se više govoriti o marginalizaciji, navodi ona.

Jedinstven projekat u BiH

Svo osoblje škole je stalo iza ovog projekta, pa su i predavači na tri studijska programa snizili svoje cijene. Iza projekta nije stao niko, a finansijsku podršku pružila je samo jedna firma za djevojku iz Konjica i to na godinu dana. Ovo je humanistički projekat koji nije komercijalan,  a prvi rezultat je velika motivisanost i odgovornost studentica. 

Romkinje dolaze iz oba entiteta. Nastavu prate stoprocentno. I odgovara im da mogu da prate nastavu online. Svima je dostupno sve. Praksu će završiti u gradovima u kojima rade, kaže profesorica Šećibović.

Prosjek njihovih ocjena nakon prve godine studija je 8, i to iz razloga što su pripremanju ispita i stjecanju znanja pristupile odgovorno. Ulogu u svemu itekako ima otvorenost same škole gdje smatraju da su oni tu zbog studentica, a ne obratno. Čitav kolektiv želi da ove žene uspiju, da se osamostale i da ostvare ono što im prirodno pripada. Za one koje nisu uspjele završiti ni srednje obrazovanje, napravljen je i Karijerni centar kroz koji mogu stjecati praktična znanja za specifična zanimanja u turističkoj industriji. 

Priča o obespravljenim ženama, posebno onim poput Romkinja koje pripadaju nacionalnoj manjini, slabo interesuje one koji bi mogli podržati ovakve projekte. Umjesto domaćih institucija, interes su pokazale strane ambasade i vlade, poput Austrije, Slovenije i Francuske. Od njih se očekuje i finansijska pomoć ovim studenticama, ali i podrška u učenju stranih jezika.  

Ovo je novi početak za Romkinje

Larisa Kovačević uposlena je u Udruženju žena Romkinja 'Bolja budućnost' u Tuzli i uz podršku direktorice upisala je ovaj studij. Ovo je za nju nastavak visokog obrazovanja, jer je zbog niza okolnosti morala odustati od studija prava u Sarajevu. Iako je mislila da neće uspjeti raditi, imati porodicu i studirati, ova škola joj je pokazala da se kroz fleksibilnost i to može postići.

Posebno mi se svidjelo jer je u pitanju turizam i jer sam završila Srednju turističko-ugostiteljsku školu u Tuzli. Uvijek mi je bila želja da više saznam, da se nekad bavim nekom uslužnom djelatnošću. U udruženju imam priliku da sarađujem sa medijima, da promovišem rad, a i da uspostavljam kontakt sa ljudima na terenu. Zato me je zainteresovala komunikologija i turizam, kaže Larisa. Jednogodišnje iskustvo tokom studiranja i praktična znanja već su joj pomogli u radu. Najprije, oslobodila se straha od javnog nastupa, posebno zbog predrasuda jer dolazi iz jednog romskog udruženja. U konačnici, za nju će ovo biti profesionalna nadogradnja jer će sve što nauči, imati priliku i da primijeni u praksi. 

Murisa Halilović iz Visokog također je dobila priliku da studira u ovoj visokoj školi. Ona je aktivistica i nekada je vodila jednu romsku nevladinu organizaciju koja se također bavila obrazovanjem. Prepoznala je da ovdje postoji vrsta programa i metodologije rada koji se ne može naći na drugim univerzitetima u BiH.

Ovo je novi početak, otkrivanje novih programa i mogućnosti, za sve žene koje su ostale u pozadini, kojima je bila potrebna podrška za ono što je za njih stvarna budućnost i karijera, kaže Murisa.

Ona je odabrala menadžement i turizam jer dolazi iz grada u kojem je turizam procvjetao i gdje je otvoren veliki broj start up kompanija. To je bila njena motivacija i želja da u budućnosti doprinese njihovom razvoju, a time i svoga grada. Ona dodaje da je ovo za nju potpuno novi svijet koji prije nije imala priliku da vidi, jer je dobila cjelokupan sistem podrške. Sve za njeno obrazovanje. 

Fatima Džanić je uposlenica Udruženja 'Otaharin' iz Bijeljine i ovdje se upisala na prijedlog direktora. Da nije bilo ove šanse, kao Romkinja vjerovatno nikada ne bi imala drugu jer si studiranje jednostavno ne bi mogla priuštiti.

Turizam me generalno zanima. Kao da su znali šta volim i želim. I zato sam izabrala menadžment u turizmu. Svoju karijeru vidim u toj oblasti, navodi Fatima.  

Ona je završila tri godine srednje škole, pa onda uz podršku svog udruženja i četvrtu godinu, te stekla zvanje ekonomskog tehničara. Tek nakon šest godina od završetka srednje škole dobila je priliku da studira. Uz podršku i motivaciju koju dobija od profesora, sada ulaže napor da se dodatno obrazuje i završi ovaj studij.

No, priliku će ove godine dobiti i druge Romkinje te žene iz ostalih marginaliziranih grupa jer će se projekat njihovog obrazovanja u ovoj školi nastaviti. Kao jedna od rijetkih prilika za besplatnu fakultetsku diplomu u čitavoj Bosni i Hercegovini.  

Ovaj materijal  je nastao u okviru regionalnog programa „Sprečavanje nasilja nad ženama u zemljama zapadnog Balkana i Turskoj: Sprovođenje normi,  mijenjanje stavova“,  koji  finansira Evropska unija (EU), a provodi UN Women u saradnji sa organizacijama civilnog društva. Sadržaj materijala, kao i nalazi prikazani u njemu, isključiva je odgovornost Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije (EU), niti UN Women.