The 16 Days of Activism against Gender-Based Violence is an annual international campaign that kicks off on 25 November, the International Day for the Elimination of Violence against Women, and runs until 10 December, Human Rights Day. It was started by activists at the inaugural Women’s Global Leadership Institute in 1991 and continues to be coordinated each year by the Center for Women’s Global Leadership. It is used as an organizing strategy by individuals and organizations around the world to call for the prevention and elimination of violence against women and girls.

This campaign spotlights the actions being taken to end this global scourge, which is one of the most pervasive human rights abuses in the world. This year's campaign theme is: Generation Equality Stands Against Rape

Udruženje žena Romkinja "Bolja budućnost" grada Tuzla i ženska romska mreža "Uspjeh" različitim aktivnostima obilježava i podržava Međunarodnu kampanju „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“. Ova Kampanja se obilježava od 25. novembra do 10. decembra svake godine.

U svijetu je 25. novembar proglašen Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama i potrebno ga je obilježiti tako da se osude svi oblici rodno zasnovanog nasilja, od nasilja u porodici, silovanja, seksualnog uznemiravanja, do nasilja počinjenog od strane države, uključujući i torturu i zlostavljanje žena političkih zatvorenica jer  predstavljaju kršenje ljudskih prava.

Kampanja „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ treba da dovede u fokus svog rada okvir ljudskih prava i koristi ga kako bi osigurala da državni i nedržavni akteri pokažu odgovornost za nasilje nad ženama.

Poražavajući su podaci da svaka peta odrasla žena, tokom svog života, bar jednom bude žrtva fizičkog nasilja, dok svaka deseta žena  bude žrtva seksualnog nasilja.

Prije više od 60 godina usvojena je Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima koja u članu 1. naglašava da se sva ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima i od tada se 10. decembar obilježava kao Međunarodni dan ljudskih prava

Dovodeći u vezu ova dva datuma naglašava se potreba uklanjanja svih oblika nasilja nad ženama koje predstavlja pitanje zaštite ljudskih prava i da akti nasilja nad ženama nisu ništa drugo do kršenje ljudskih prava.

ZALAGAČKI ČLANAK TEMA: DJEČIJI I UGOVORENI BRAKOVI

Autorica: Aida Mehdić, mr. socijalne pedagogije

SAŽETAK

Konvencija o pravima djeteta obavezuje na jednak tretman djeteta i poštivanje svih njegovih osnovnih prava, bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik ili vjeru. Konvencijom se, između ostalog, propisuje i sljedeće: „U svim akcijama koje u vezi s djecom poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, mora se prvenstveno voditi računa o interesima djeteta.“ Romska djeca nerijetko su gurnuta na margine društva, potlačena i ponižena, a pri tom grubo zanemarena od onih koji bi trebali da brinu o njihovim najboljim interesima, često, upravo zbog svog nacionalnog identiteta. Bosni i Hercegovini, njenim zakonodavnim i sudskim organima, shodno onome što viđamo u praksi, predstavlja dio tradicije i običajnog prava da dijete bude dio mreže organizovanog kriminala, da bude izloženo prosjačenju, prostituciji ili nelegalnim i ugovorenim brakovima. Problematika dječijih i ugovorenih brakova prisutna je i u bh. romskim zajednicama. Ono što ovim člankom želimo da naglasimo je da ugovoreni i dječiji brak apsolutno nije u bilo kakvoj korelaciji sa romskom tradicijom, kulturom ili običajima, nego predstavlja klasičnu trgovinu ljudskim bićima, djevojčicama, koje usljed dugoročne potlačenosti ostaju nevidljive i one u čije probleme ne želi niko da se miješa, jer je to predstavlja nečije kvazi običajno pravo.

Konvenciju o pravima djeteta Bosna i Hercegovina je preuzela notifikacijom o sukcesiji 23.11.1993. godine, što je prema međunarodnom pravu stvorilo obavezu države da Konvenciju implementira. Konvencijom o pravima djeteta Bosna i Hercegovina obavezala se da će u svim segmentima života svakog djeteta, poštovati najbolji interes djeteta. Konvencija o pravima djeteta obavezuje države potpisnice za jednak tretman djeteta i poštivanje svih njegovih osnovnih prava, bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje ili neki drugi položaj. Član 3., stav 1 ove Konvencije propisuje sljedeće: „U svim akcijama koje u vezi s djecom poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, mora se prvenstveno voditi računa o interesima djeteta.“ Nerijetko, na bosanskohercegovačkoj sceni prisutno je grubo kršenje propisa Konvencije, kao i zakonskih i podzakonskih akata koji se tiču prava djece i maloljetnika/ ca. Takvih primjera je nažalost mnogo, ali jedan od najprisutnijih jeste kršenje prava romske djece. Romska djeca nerijetko su gurnuta na margine društva, potlačena i ponižena, a pri tom grubo zanemarena od onih koji bi trebali da brinu o njihovim najboljim interesima, često, upravo zbog svog nacionalnog identiteta. Potpisnici Konvencije o pravima djeteta, Bosni i Hercegovini, njenim zakonodavnim i sudskim organima, shodno onome što viđamo u praksi, predstavlja dio tradicije i običajnog prava da dijete bude dio mreže organizovanog kriminala, da bude izloženo prosjačenju, prostituciji, nelegalnim i ugovorenim brakovima, odnosno vanbračnim zajednicama, da ne pohađa obavezno osnovno obrazovanje, da nema zdravstveno osiguranje, adekvatan smještaj i brigu.

Jedan od zapaženih slučajeva grubog kršenja dječijih prava desio se u Bijeljini kada je djevojčica od 12 godina uz novčanu dobit za njene roditelje „udata“ i odvedena u inostranstvo. Trenutno je u sudstvu aktuelan još jedan sličan slučaj, gdje se za prodaju i obljubu 13 - godišnje djevojčice na Općinskom sudu u Doboju vodi postupak protiv oca, svekra i muža pomenute djevojčice. Ono što je šokantno u ovom slučaju jesu izjave advokata, Vladimira Kovačevića, koji smatra da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela, jer se radi o običajnom pravu Roma. Pored toga, pomenuti advokat, ugovorene i dječije brakove Roma smatra tradicijom i sasvim normalnom i uobičajenom pojavom u romskim zajednicama, te da se Romkinje, koje su stare 18 godina, u romskim zajednicama smatraju već „starima za brak“. Ipak, na sreću, pomenutom advokatu zakonski propisi ne idu u prilog.

U krivičnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, djetetom se smatra svaka osoba koja nije navršila osamnaest godina života. Krivična djela od kojih se djeci i maloljetnicima pruža zaštita ovim zakonom su: Silovanje, Spolni odnošaj s nemoćnom osobom, Spolni odnošaj zloupotrebom položaja, Prinuda na spolni odnošaj, Spolni odnošaj s djetetom, Bludne radnje, Zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom, Navođenje na prostituciju, Iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije, Upoznavanje djeteta s pornografijom i Rodoskrvnuće.1 Pored toga, Krivični zakon Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine, kao i Krivični zakon Republike Srpske predviđa krivično gonjenje i zatvorsku kaznu za svakoga ko: „Ko vrbuje, preveze, prebaci, preda, proda, kupi, posreduje u prodaji, sakriva, drži ili prihvati dijete radi iskorištavanja ili eksploatacije njegovog rada, vršenja krivičnog djela, prostitucije ili drugih oblika seksualnog iskorištavanja, pornografije, uspostavljanja ropskog ili nekog sličnog odnosa, prisilnog braka, prisilne sterilizacije, nezakonitog usvojenja ili njemu sličnog odnosa, radi oduzimanja organa ili dijelova tijela, radi korištenja u oružanim snagama ili drugih oblika iskorištavanja, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.“2 . U ovom kontekstu važno je spomenuti i stav 8, istog člana Krivičnog zakona RS – a, gdje se navodi da „Pristanak maloljetnog lica na bilo koji oblik iskorištavanja iz stava 1. ovog člana ne utiče na postojanje ovog krivičnog djela.“. Također, kada su u pitanju djela koja se tiču stupanja brak (vanbračnu zajednicu) sa djetetom, predviđaju se krivične sankcije shodno odredbi člana 146., stav od 1 do 3 istog Zakona: „(1) Punoljetno lice koje živi u vanbračnoj zajednici sa djetetom mlađim od šesnaest godina, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.  Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se roditelj, usvojilac ili staralac koji djetetu iz stava 1. ovog člana omogući da u vanbračnoj zajednici živi sa drugim licem ili ga na to navede.  Ako je djelo iz stava 2. ovog člana učinjeno iz koristoljublja, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina i novčanom kaznom.“

Dječije brakove Komitet za prava djeteta i Komitet eliminacijskih oblika diskriminacije žena nazivaju štetnim praksama, što predstavlja pozivanje na običaje. Problem dječijih brakova jeste, što to nisu klasični brakovi, jer Zakon propisuje minimalnu dobnu granicu za stupanje brak, a djeca koja stupaju u isti je ne dostižu. To su dakle, vanbračne zajednice koje uglavnom niko ne prati i ne evidentira. Ono što u ovom slučaju predstavlja najveći problem, jeste kada državni organi, opravdavaju te štetne prakse, tzv. običajnim pravom, te zbog toga niko ne biva procesuiran niti kažnjen. Ženska romska mreža „Uspjeh“ Bosne i Hercegovine svojim aktivnostima nastoji zaštiti prava i potrebe romskih žena i djevojčica, unaprijediti položaj istih te educirati širu društvenu zajednicu o stanju u romskoj zajednici te mijenjati svijesti i razbiti stereotipe o Romima i Romkinjama i njihovim životnim stilovima. Dječiji i ugovoreni brakovi nisu romski običaj i tradicija. Istina je da postoje slučajevi udaje i ženidbe maloljetnih djevojčica i dječaka i da postoje nesavjesni roditelji koji za određenu materijalnu dobit svoju djecu daju „na brigu“ drugoj porodici, ali zbog toga što se takvo što dešava u pojedinim romskim porodicama, to se ne može smatrati običajem i tradicijom Roma i Romkinja, koja je daleko ljepša i osebujnija od onog kako neodgovorni pojedinci žele da je prikažu. Razloge ovakvih dešavanja možemo posmatrati kroz prizmu sociološkog fenomena izolovanosti romske zajednice koja je uglavnom i dalje prisutna, te višestrukoj marginalizaciji i diskriminaciji kojoj je izložena.

Posebno je težak položaj Romkinje, koja je usljed niza specifičnih faktora, manjka obrazovanja i prilika za zaposlenje i društveni angažman, manjka materijalnih dobara te ubjeđenja da „manje vrijedi“ jer je žena, biva izložena nagovorima i potrebi da što ranije stupi u brak, da bi „roditelje oslobodila tereta“ i osjećala se korisnom članicom zajednice. Ono što rane brakove čini višestrukom problematikom, kojom bi se trebali pozabaviti svi nadležni organi, jeste što često djevojčice koje bivaju prodate u svrhu braka, nerijetko postaju dio mreže organizovanog kriminala i iskorištene u svrhu prosjačenja, prisilnog rada i prostitucije. Stoga, želimo da naglasimo, da ugovoreni i dječiji brak apsolutno nije u bilo kakvoj korelaciji sa romskom tradicijom, kulturom ili običajem, nego predstavlja klasičnu trgovinu ljudskim bićima, djevojčicama koje usljed dugoročne potlačenosti ostaju nevidljive i one u čije probleme ne želi niko da se miješa, jer je to dio nečijeg kvazi običajnog prava. Shodno svemu navedenom, pozivamo sve nadležne institucije da se pozabave ovom problematikom, da se svako onaj koji u bilo koju svrhu proda svoje dijete, kao i onog koji ga kupuje, kazni adekvatno i shodno zakonskim propisima.

Također, pozivamo sve relevantne aktere da se svakom djetetu, bez obzira na njegov background u svakom smislu, pruži prilika da u skladu sa svojim mogućnostima izgradi svoje kapacitete da bi u budućnosti bio ravnopravan i koristan član društva, koji vlastitim sredstvima i zalaganjem kreira svoj život u pozitivnom smjeru. Želimo da omogućimo, da svako romsko dijete ostvari pravo na redovno školovanje, da svaka Romkinja stekne pravo na zaposlenje, da zbog pripadnosti romskoj populaciji ne bude diskriminisana na konkursima, javnim mjestima i generalno u društvenom i političkom životu. Također, pozivamo nadležne institucije i aktere da se shodno propisima adekvatno kazne profesionalci/ ke u postupanju koji, shodno vlastitim predrasudama, ne izvrše adekvatnu i zakonom propisanu kaznu nad počiniocima/ cama krivičnih djela pozivajući se na tzv. običajno pravo. Pored toga, smatramo da je neophodno sprovesti edukaciju profesionalaca/ ki koji/ e na svom radnom mjestu postupaju u slučajevima zaštite romske djece i žena, u cilju osvještavanja vlastitih predrasuda i štetnih praksi koje eventualno provode.

Svojim djelovanjem ŽRM „Uspjeh“ želi da zaštiti svako romsko dijete, posebno djevojčicu i ženu, te da im pruži alate i mogućnosti da steknu sve preduvjete za zdrav, dostojanstven i sretan život.

Izvor: http://zenskamreza.ba/

The Platform is a document that contains an analysis of the situation of Roma women and includes a set of recommendations that guide the various key actors in the formulation of policies, strategies and plans in order to adequately address the needs of Roma women as a particularly marginalized group of women and anticipate measures and action plans that will contribute to the advancement rights and status of Roma women in Bosnia and Herzegovina.

The process of gathering information and creating the Platform is led by the Association of Roma Women "Bolja buducnost" from Tuzla in cooperation with the  Roma women's network "Uspjeh. Active and participation in creating measures for the improving the status and rights of Roma women in B&H, as well as supporting the process of developing this Platform, was provided by the Ministry of Human Rights and Refugees of B&H, Agency for Gender Equality of B&H, Gender Center of the Federation of B&H, Women's Network B&H, Association for Promotion of Roma Education Otaharin , Unwomen, OAK foundation, Kvinna till Kvinna, CARE INTERNATIONAL Balkans.

As B&H enters the drafting phase  to address Roma employment, housing and health care issues 2020-2024 the Platform will serve to address the needs and priorities of Roma women as well as measures that will led to improving the position of Roma women.

The Platform focuses on the gaps in strategies, plans and policies that have emerged in previous periods due to the inadequate inclusion of the needs and priorities of Roma women in action plans at central and local level, strategies and bodies representing national minorities and Roma in BiH.

The Platform is an advocacy instrument designed to advocate  for the rights of Roma women at the domestic and international levels, and a document that takes into account anti-Gypsyism,  discrimination, prejudice and gaps that the state commits to Roma women. It seeks to recognise, monitor and prevent anti-Gypsyism in BiH. Through its gender analysis, the platform first looks at the situation of Roma women in BiH, identifies obstacles they face in their daily lives, both in Roma communities and in society, and through their efforts to exercise their rights. The second part of the Platform provides a brief analysis of the situation for Roma women in the following areas: housing, employment, health and social care, education, political and social participation, gender-based violence and domestic violence, juvenile marriage and relationships, discrimination and combating anti-Gypsyism .

After gender analysis, each of these areas contains recommendations for measures that, in the opinion and experience of the relevant actors involved in the creation of this Platform, should include the following action plan, as well as all strategies and plans to achieve greater gender equality for Roma women and to contribute to the improvement of status and rights of Roma women in B&H.

Platforma je dokument koji sadrži analizu stanja u vezi sa potrebama Romkinja te sadrži i set  preporuka koje usmjeravaju različite ključne sudionike kod kreiranja   politika,  strategija i planova kako bi adekvatno adresirali potrebe Romkinja kao posebno marginalizovane grupe žena te predvidjeli mjere i planove akcije koje će doprinjeti unaprjeđenju prava i položaja Romkinja u Bosni i Hercegovini (BiH).

Procesom prikupljanja informacija i kreiranja Platforme vodi udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ iz Tuzle u saradnji sa ženskom romskom mrežom „Uspjeh. Aktivno učešće u kreiranju mjera za unaprjeđenje položaja i prava Romkinja u BiH kao i podršku procesu izrade ove Platforme pružili su Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Gender Centar Federacije BiH , Ženska mreža BiH,Udruženje za promociju obrazovanja Roma „Otaharin“ BiH,Unwomen, CARE INTERNATIONAL Balkans, Kvinna till Kvinna.

Budući da BiH početkom 2020. godine ulazi u izradu  za rješavanje problema Roma/kinja u oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite za period 2020-2024.godine, Platforma će služiti u svrhu adresiranja potreba i prioriteta Romkinja kao i mjera unutar ovog nacionalnog dokumenta za rješavanje problema Roma/kinja.

Platformom se stavlja akcent na propuste u strategijama, planovima i politikama koji su se u prethodnim  periodima javljali zbog neadekvatnog uvrštavanja potreba i prioriteta  Romkinja  u planove akcije na centralnom i lokalnom nivou, strategija te tijela koja predstavljaju nacionalne manjine i Rome/kinje u BiH.

Platforma je zagovarački instrument čija je namjena zagovaranje i zalaganje za prava Romkinja na domaćem i međunarodnom nivou, te dokument koji uzima u obzir  anticiganizam, odnosno diskriminaciju, predrasude i propuste koje država čini prema Romima i Romkinjama tražeći prepoznavanje, praćenje i sprečavanje anticiganizama u BiH.

Platforma kroz gender analizu u prvom dijelu daje osvrt na situaciju u kojoj žive Romkinje u BiH, identificira prepreke na koje nailaze u svakodnevnom životu, kako u romskim zajednicama tako i u društvu,te kroz nastojanje da ostvare svoja prava. U drugom dijelu Platforme daje se kratka analiza situacije za Romkinje u sljedećim oblastima: stanovanja, zapošljavanja, zdravstvene i socijalne zaštite, obrazovanje, političko-društvene participacije,  rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici, maloljetničkim ugovorenim brakovima i vezama, diskriminacije i borbe protiv anticiganizma.

Nakon gender analize svaka od ovih oblasti sadrži preporuke za mjere koje prema mišljenju i iskustvu relevantnih aktera koji su učestvovali u kreiranju ove Platforme treba sadržavati naredni akcioni plan, te sve strategije i planovi kako bi se ostvarila veća rodna ravnopravnost  Romkinja i kako bi doprinjeli poboljšanju položaja i prava Romkinja u BiH.

Next year the Beijing Declaration and Platform for Action will celebrate 25 years. Representatives of the civil society sector in BiH discussed the importance of this most visionary platform for women's rights with UN Women Executive Director Phumzile Mlambo-Ngcuka. They especially touched on the various pushbacks aimed at the advancement of the gender equality agenda. The role of civil society will be key in the commemoration of the Beijing Platform for Action, and highlighting its importance for attaining gender equality remains the center of UN Women's and civil society sector's work in Bosnia and Herzegovina.

Naredne godine Pekinška deklaracija i Platforma za akciju proslavit će 25 godina postojanja. O važnosti ove najvažnije platforme za ženska prava predstavnice/i civilnog sektora u BiH razgovarale/i su sa izvršnom direktoricom UN Women Phumzile Mlambo-Ngcuka, pogotovo se dotičući raznolikih otpora usmjerenih ka napretku rodne ravnopravnosti. Uloga civilnog društva bit će ključna u obilježavanju 25. godišnjice Pekinške platforme za akciju, i isticanje njenog značaja za postizanje rodne ravnopravnosti ostaje u centru djelovanja UN Women i civilnog društva u BiH.

During a conversation between our team and youth youth that  lives in Kiseljak we have received from them the information that they wish to have a playground. The Kiseljak Youth Initiative delighted our team and we decided to support them. Our association will partly finance the construction of the playground and the first preparations for the construction starts with  cleaning of the land on which the playground is planned to be .Our association will fund the cleaning and landscaping of the playground construction site.

Prilikom razgovora našeg tima sa omladinom koja živi na Kiseljaku dobili smo od njih informaciju da im je želja da imaju igralište kako bi sklonili maloljetnu djecu sa ulice ali i kako bi djeca imala gdje da se igraju. Inicijativa omladine sa Kiseljaka je oduševila naš tim te smo im zbog tog i pružili podršku. Naime naše udruženje finansirat će jednim dijelom izgradnju igrališta te su danas počele prve pripreme za izgradnju odnosno čišćenje zemljišta na kom je planirana izgradnja igrališta.

In Europe there are about 11 million Roma.According to the latest census, there are about 12500 Roma in B&H, although Roma communities claim that this number is much higher because many of them on the census did not want to declare themselves as Roma. Roma are one of the 17 national minorities in B&H and do not have the opportunity to study and learn the Roma language in the education system. The Canton of Tuzla is making a step forward with introducing the Roma language into the schools.

In the Naza Jusic family, the Roma language was passed from generation to generation. She learned it from her parents, and further taught her children and grandchildren. "The mother tongue is never forgotten. We are a national minority who use that language. We don't need it everywhere, but when necessary, we must use our language." said Naza Jusic.

A significant number of Roma live in the Tuzla Canton. They only use their mother tongue within the community, but not everyone.I can say that it is extinct in some communities, for example in Tuzla Canton. Communities far from Tuzla speak mostly Roma. For example, in Kiseljak, then in Poljice, in Lukavac municipality a lot of Roma speak the language, but those who are closer to Tuzla speak poorly the Roma language, "explained Denis Mujić.

Amira Turbić Hadzagic from the Faculty of Philosophy Tuzla added:

"Also, I expect the Department of Literature Faculty Filozofoskog UNTZ-and be the Roma language and literature initially introduced and it will be a prerequisite for the creation of the Department of Roma language and literature."

The Roma language, with its culture, tradition and history, should be offered as an optional subject in schools where there is a need.

"I hope that for the next school year, we will have the opportunity to offer all students, regardless of their nationality, the opportunity to choose an optional Roma subject that will be taught probably from next school year," said Fikret Vrtagić of the Ministry of Education of Tuzla Canton.