Solidarnost među ženama
UŽR Bolja budućnost Tuzla je sredstva iz Interventnog fonda Mreže „RING“ iskoristilo za nabavku prehrambenih paketa za 10 Romkinja, odnosno 10 romskih porodica sa područja grada Tuzla, kao i za nabavku i kupovinu ljekova za pet hroničnih bolesnika. Obuhvaćeno je 60 članova/ica romskih domaćinstava u 15 porodica.
- Pojavom virusa COVID-19 pogođene su romske zajednice u kojima uvjeti života i osnovna sanitarna infrastruktura nisu adekvatni, što dodatno povećava rizik od zaraze i nemogućnosti brige za ličnu higijenu u trenucima kada je to najpotrebnije. Osim toga, kako se građanima/kama savjetuje da ostanu kod kuće, mogućnost Roma/kinja da kretanjem i prikupljanjem seknudarnih sirovina dođu do minimalnih prihoda je ograničena, a u mnogim slučajevima nije moguća. Svaka od ovih 15 romskih porodica je nešto što oslikava svrsishodnost ove akcije koja se fokusira na hitnu pomoć i ima neposredne rezultate.
Sanacija dijela puta i postavljanje cijevi
Udruženje žena Romkinja "Bolja budućnost Grada Tuzla u saradnji sa Gradskom upravom Tuzla i MZ Kiseljak sanirala je jedan dio puta u MZ Kiseljak u naselju Bankerova. Saniran je dio kanala koji je vremenom plovio odnosno prokopan je kanal, postavljene su cijevi te je nasut dio puta.
Naše udruženje finansiralo je rad mašina te je Gradska upava Tuzla finansirala cijevi.
Udruženje žena Romkinja "Bolja budućnost" Grada Tuzla zahvaljuje se Gradskoj upravi Tuzla kao i Mjesnoj zajednici Kiseljak na uspješnoj saradnji.
U MZ Kiseljak kod Tuzle, obnavlja se igralište za mali nogomet
Mjesna zajednica Kiseljak je jedna od najbrojnijih romskih zajednica u Tuzlanskom kantonu. Bogata je različitim narodima, kulturama i tradicijama. Tu su i Romi koji žive u mješovitim zajednicama, gdje problem Roma nije samo njihov problem, već cijele zajednice.
Ovo je mjesna zajednica izdvaja se od drugih po tome što mladi i stari zajedno rade na poboljšanju svog Kiseljaka. Inicijativa koju su mladi prepoznali zajedno sa starijim je izgradnja malogometnog stadiona u blizini romkse mahale, koje je nekoliko godina bilo zapuštano.
Incijativa je prepoznata, a tim UŽR „Bolja budućnost“ zajedno sa MZ Kiseljak, pokrenuo je i počeo graditi jednu lijepu priču. Prilikom razgovora tima Udruženja sa omladinom koja živi u Kiseljaku, dobijena je povratna informacija da im je želja da imaju igralište kako bi sklonili maloljetnu djecu sa ulice i kako bi djeca imala gdje da se igraju.
–Inicijativa omladine iz Kiseljaka je oduševila naš tim te smo im zbog tog i pružili podršku. Naše udruženje finansirat će jednim dijelom izgradnju igrališta. Krajem 2019. i početkom 2020. godine, počele su prve pripreme za izgradnju ovog igrališta – istakla je Indira Bajramović iz UŽR „Bolja budućnosst“.
Građani Kiseljaka, također su podržali ovu ideju koja je za dobrobit zajednice. Kažu da je došlo vrijeme da se oni kao građani pitaju šta im je potrebno, a ne da im neko nameće svoje gotove ideje.
Projekat izgradnja stadiona realizovat će se u dvije faze. Prva je završena gdje su volonteri i predstavnici UŽR “Bolja budućnost” uz podršku OAK Fondacijr pripremili teren za rad mašina, a uskoro slijedi i sadnja trave, nabavka mreži, te farbanje golova. Za drugu fazu će biti potrebna dodatna sredstva za ograđivanje istog i uređenja jednog kutka za najmlađe.
(portal.udar.net)
U MZ Kiseljak kod Tuzle, obnavlja se igralište za mali nogomet
Mjesna zajednica Kiseljak je jedna od najbrojnijih romskih zajednica u Tuzlanskom kantonu. Bogata je različitim narodima, kulturama i tradicijama. Tu su i Romi koji žive u mješovitim zajednicama, gdje problem Roma nije samo njihov problem, već cijele zajednice.
Ovo je mjesna zajednica izdvaja se od drugih po tome što mladi i stari zajedno rade na poboljšanju svog Kiseljaka. Inicijativa koju su mladi prepoznali zajedno sa starijim je izgradnja malogometnog stadiona u blizini romkse mahale, koje je nekoliko godina bilo zapuštano.
Incijativa je prepoznata, a tim UŽR „Bolja budućnost“ zajedno sa MZ Kiseljak, pokrenuo je i počeo graditi jednu lijepu priču. Prilikom razgovora tima Udruženja sa omladinom koja živi u Kiseljaku, dobijena je povratna informacija da im je želja da imaju igralište kako bi sklonili maloljetnu djecu sa ulice i kako bi djeca imala gdje da se igraju.
–Inicijativa omladine iz Kiseljaka je oduševila naš tim te smo im zbog tog i pružili podršku. Naše udruženje finansirat će jednim dijelom izgradnju igrališta. Krajem 2019. i početkom 2020. godine, počele su prve pripreme za izgradnju ovog igrališta – istakla je Indira Bajramović iz UŽR „Bolja budućnosst“.
Građani Kiseljaka, također su podržali ovu ideju koja je za dobrobit zajednice. Kažu da je došlo vrijeme da se oni kao građani pitaju šta im je potrebno, a ne da im neko nameće svoje gotove ideje.
Projekat izgradnja stadiona realizovat će se u dvije faze. Prva je završena gdje su volonteri i predstavnici UŽR “Bolja budućnost” uz podršku OAK Fondacijr pripremili teren za rad mašina, a uskoro slijedi i sadnja trave, nabavka mreži, te farbanje golova. Za drugu fazu će biti potrebna dodatna sredstva za ograđivanje istog i uređenja jednog kutka za najmlađe.
(portal.udar.net)
Diskriminacija Roma/kinja u doba pandemije
Indira Bajramović, 52 godine, direktorica udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost” iz Tuzle. U nastavku saznajte kako se romska populacija koja ionako živi na margini života, nosi sa novonastalom situacijom.
Ja sam direktorica udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost” iz Tuzle. U našem udruženju trenutno imamo jedanaest uposlenih na Ugovor o radu i deset uposlenih na Ugovor o djelu. Zbog situacije uzrokovane pandemijom COVID-19 skratili smo radno vrijeme od 8 -13 sati, s tim da se svaki dan mijenjaju po dvije osobe u uredu, dok smo logističar i ja svaki dan u uredu i na terenu. Na terenu dijelimo pakete u romskim zajednicama, a sa nama ide i naš medijator ili volonteri.
Kada dođem kući uradim nešto od kućnih poslova i opet se vraćam poslu. Pregledam i odgovaram na mailove, održavam online sastanke sa članovima/cama mreže, sa uposlenicima/cama dogovaram dalje aktivnosti i tako do kasno uveče. Moja porodica broji tri člana/ice, ali uhvatim malo vremena da budem sa svojim unucima/kama, jer i njima je teško, spadaju u kategoriju ispod osamnaest godina i ne smiju izlaziti, ali nađemo nešto interesantno osim online nastave, da se zabavimo.
Zbog novonastale situacije moja obaveza je, da pribavim sredstva za rad, kako za naše uposlenike/ice, tako i za održavanje kancelarije, ali i za rad ženske romske mreže „Uspjeh“. Također moja obaveza je da iznalazim mogućnost i način na koji ćemo mi direktno pomoći našim članovima/cama, jer se sada nalaze u vrlo teškoj situaciji, obzirom da su to višečlane porodice, neke bez vode, struje, interneta, posla, osnovnih sredstava za život. Obaveza udruženja je da im u ovoj teškoj situaciji pomogne da lakše prebrode siromaštvo koje ih je zadesilo pandemijom, iako je poznato da većina romskih porodica i bez pandemije živi ispod granice siromaštva. Od početka pandemije aktivni smo na terenu, dijelimo prehrambene i higijenske pakete, rukavice i maske, a to sve zahvaljujući razumijevanju naših donatora čija smo sredstva od aktivnosti koje ne možemo implementirati, jer zahtijevaju okupljanje više osoba, usmjerili u nabavku paketa. I dalje smo tu za njih ako im treba savjet, nešto što možemo završiti telefonski ili u uredu i važno je da to oni/e znaju i svakodnevno nas zovu tražeći neku vrstu pomoći. Ono što zabrinjava jest činjenica da se za vrijeme pandemije broj nasilja u porodici nije smanjio nego čak i povećao, a što je pokazalo i istraživanje mnogih agencija. I mi smo sa terena dobili informacije da, iako se romske zajednice nalaze u veoma teškoj situaciji, nasilje je i dalje prisutno, pa kroz naš rad i saradnju sa predstavnicima/cama Centra za socijalni rad i MUP-a, zajedno pokušavamo djelovati na takve slučajeve. Kroz rad medijatora na terenu dobivamo informacije šta se dešava u romskim zajednicama, mada i sama posjećujem iste, tako da su relevantne informacije o nasilju, pa i o tome kako romske žene kada odu u Crveni križ/krst da traže pomoć budu šikanirane od strane pojedinih uposlenika/ca, kako na žalost i u ovako teškom vremenu kada nemaju mogućnost da rade i zarade za osnovne prehrambene i higijenske potrepštine doživljavaju diskriminaciju. Ovo se posebno odnosi na žene jer su one uglavnom te koje se obraćaju za pomoć.
Ono što mi na svaki način pokušavamo jeste da im u ovim momentima pomognemo na ostvarivanju njihovih osnovnih ljudskih prava, nabavci higijensko prehrambenih paketa i sredstava za dezinfekciju, mada smo svjesni/e da ne možemo djelovati u svakoj romskoj zajednici u BiH. Vanredne, ali blagovremene intervencije, uslijed poplava koje su zadesile BiH 2014. godine, predstavljaju primjer dobre prakse pravovremenog djelovanja na uključivanju rodne perspektive u akcije uklanjanja posljedica od poplava. To je inovativan primjer ovog tipa intervencija u regionu. Gender institucionalni mehanizmi u BiH su tada odmah reagovali na način da ukažu na složene i različite posljedice poplava na muškarce i žene, dječake i djevojčice, te da se gender aspekt uzme u obzir prilikom planiranja i sprovođenja intervencija, sprečavanja i otklanjanja posljedica katastrofa. Pri tome je skrenuta pažnja na problem nedovoljnog razumijevanja različitih uloga, potreba, sposobnosti i interesa žena i muškaraca, dječaka i djevočica svih uzrasta, te važnosti ravnopravnog učešća oba spola u sistemu zaštite i spašavanja.
Danas, 2020. godine se ponovo nalazimo pred izazovom i vremenom kada treba uložiti dodatne napore da pomognemo ranjivim grupama, kao što su Romkinje i da još jednom potvrdimo poruke tematske sjednice „Rod i katastrofe” iz 2015. godine a to je da upravo rodni pristup ima snagu da unaprijedi odgovor na posljedice katastrofa, jer je upravo neravnopravnost spolova uzrok još veće ranjivosti žena u ovim uslovima. Žene pokazuju iznimne vještine i sposobnosti u neposrednom odgovoru na katastrofe, ali su često percipirane kao bespomoćne žrtve, te njihovi kapaciteti ostaju nevidljivi i nedovoljno iskorišteni.
Implementacija humanitarnih aktivnosti od strane udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“grada Tuzla nastavlja podržavati žene posebno one iz marginalizarnih grupa. Predložena humanitarna akcija bi doprinijela implementaciji Akcionog plana AP UNSCR 1325 za period 2018-2020. godine u okviru srednjoročnog cilja 2.3. “Unaprijeđen rodno-odgovoran pristup i sistemi podrške u uslovima aktuelnih sigurnosnih prijetnji i izazova i doprinijela bi postizanju očekivanog rezultata 2.3.2. Kreirane preventivne mjere i uspostavljeni uslovi za rodno odgovoran pristup aktuelnim sigurnosnim prijetnjama i izazovima, te u kriznim i vanrednim situacijama kroz aktivosti osiguranja podrške ženama i djevojčicama, posebno pripadnicama višestruko marginaliziranih grupa, u slučajevima kriznih i vanrednih situacija.
U konačnici, nemam mnogo slobodnog vremena za sebe jer smatram da sam sad ne samo ja, nego svi/e mi potrebni osobama koje su u stanju socijalne potrebe kako bi lakše prebrodili/e za njih ovu tešku situaciju.
Uglavnom poštujem mjere Kriznog štaba, ne izlazim bez maske i rukavica, stalno perem i dezinfikujem ruke, dezinfikujemo namještaj u kući i u kancelariji i sve ostalo. Rekla bih da dobro podnosim sve ovo, ali mi smeta što se od ujutro do naveče priča samo o pandemiji i bojim se kako će se sve to odraziti na sve nas.
Zbog koronavirusa mnoge romske porodice egzistencijalno ugrožene
TUZLA, 20. aprila ( FENA ) – Brojne romske porodice su zbog pandemije koronavirusa ugrožene, posbno što ne mogu prikupljati sekundarne sirovine. S toga je Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ kroz žensku romsku mrežu podijelilo više od 200 paketa romskim porodicama.
Predsjednica tog udruženja Indira Bajramović izjavila je da je stanje na terenu koje su zatekli katastrofalno.
- Ljudi žive u jako teškim uslovima, posebno su ugrožena djeca. Sve su to višečlane porodice i svi su nezaposleni. Zato smo pokrenuli akciju kupovine prehrambenih namirnica. Sredstva koja smo imali smo dobili od Agencije za ravnopravnost spolova kroz FIGAP program koji finansira švedska Sida. Imali smo još sredstava od Soroša koja smo dobili kao podršku radu naše mreže - rekla je Bajramović u izjavi Feni.
Tako su sredstva od projekata u Udruženju žena Romkinja „Bolja budućnost“ usmjerili na pomoć romskim porodicama.
- Sreća je što su naši donatori imali razumijevanja i dali smo drugim ženskim romskim organizacijama u Visokom, Kaknju, Prnjavoru i Bijeljini po 1.000 KM. Tako da ova akcija je svim romskim porodicama mnogo značila i itekako im je dobro došlo u ovim trenucima. Sredstva koja smo imali od Fonda „Otvoreno društvo“ usmjerili smo u nabavku maski i rukavica te prehrambene i higijenske pakete. Kada je u pitanju Tuzlanski kanton dijelili smo Romima u Tuzli, Gračanici i Lukavcu – kaže Indira Bajramović.
U Tuzlanskom kantonu postoje mnoge zabačene romske zajednice u kojima ljudima ništa nije dostupno, dosta je osoba s invaliditetom, a u romskoj zajednici Koksara u Lukavcu ljudi žive bez struje i vode. Žive bez bilo kakvih sredstava za hranu i lijekove.
- Nekoliko paketa smo podijelili i neromskim porodicama koje su socijalno ugrožene. Niko nije spreman dočekao situaciju s koronavirusom. Zato smo išli ciljano na starije i nemoćne osobe, osobe koje su ostale bez posla, porodice s mnogo djece. Mi i dalje tražimo nova sredstva kako bismo pomogli ljudima, jer kažem vam, situacija nije nimalo bajna - istaknula je predsjednica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“.
Naišli su na razumjevanje i u World Visionu koji su dali organizacijama novčana sredstva od po 3.000 KM.
- Za te 3.000 KM bili smo u obavezi da kupimo pakete za 60 porodica. Tih 60 paketa smo podijelili romskim podorodicama u tuzlanskom naselju Kiseljak. Zahvaljujući Emausu koji priprema obroke i Fondaciji Tuzlanske zajednice, mi smo mjesec dana bili uključeni i u akciju podjele hrane. Na početku je dijeljeno 370 obroka, a poslije se broj obroka popeo na 400. Stalno smo aktivni i mnogo radimo, gotovo svaki dan je neko od nas na terenu. Danas je svima teško, a posebno Romima koji su i prije pandemije živjeli u jako teškim uslovima – ističe Bajramović.
Iako su se za pomoć obraćali i Gradskoj upravi Tuzla, Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ nije naišlo na razumijevanje te su, kako navode, dobili i pisanu odbijenicu.
Izvor: (FENA) E.F. ( http://www.fena.ba/article/1149779/zbog-koronavirusa-mnoge-romske-porodice-egzistencijalno-ugrozene?fbclid=IwAR0q1I_Vm65u9M7yagf9ryQjd06a8YwWlrozdewOkw9-zMd28wdBUqpFDd0)
Mitigating the effects of the COVID 19 virus within Roma communities
Thanks to the financial support of the Open Society Fund B&H and with their approval, funds for certain activities that cannot be realized in emergency situation in the current project are relocated for mitigating the consequences caused by the COVID 19 virus within Roma communities and support to women in the form of emergency humanitarian interventions. On that occasion and as part of this support, our organization in with available funds, procured and distributed food and hygiene packages for 40 Roma families in Tuzla, Gracanica (Skahovica) and Lukavac. Through these activities, we continues to support women, especially those from marginalized groups, and this is in special compliance with the AP UNSCR 1325 for the period 2018-2020 and is within the medium-term goal 2.3. “Improved gender-responsive approach and support systems in the context of current security threats and challenges and contributes to achieving the expected result 2.3.2 Created preventive measures and established conditions for gender-responsive access to current security threats and challenges, and in crisis and emergency situations through support activities for women and girls, especially members of multiple marginalized groups, in cases of crisis and emergency.
Ublažavanje posljedica izazvanim virusom Covid 19 unutar romskih zajednica
Zahvaljujući finansijskoj podršci Fonda otvoreno društvo BiH i uz njihovo odobrenje sredstva za pojedine aktivnosti koje u ovim vremenima nije moguce realizovati u sklopu tekućeg projekta su usmjerene na ublažavanje posljedica izazvanim virusom Covid 19 (Korona) unutar romskih zajednica i podrške ženama u vidu intervetnih humanitarnih intervencija.
Tim povodom i u sklopu ove podrške Udruženje žena Romkinja "Bolja budućnost" grada Tuzla u skladu sa raspoloživim sredstvima je nabavila i izvršila podjelu prehrambeno-higijenskih paketa za 40 romskih porodica u Tuzli, Gračanici ( Škahovica) i Lukavca.
Kroz ove aktivnosti UŽR "Bolja budućnost" grada Tuzla nastavlja podržavati žene posebno one iz marginalizarnih grupa i u posebnom je skladu sa AP UNSCR 1325 za period 2018-2020. godine i u okviru je srednjoročnog cilja 2.3. “Unaprijeđen rodno-odgovoran pristup i sistemi podrške u uslovima aktuelnih sigurnosnih prijetnji i izazova i doprinosi postizanju očekivanog rezultata 2.3.2 Kreirane preventivne mjere i uspostavljeni uslovi za rodno odgovoran pristup aktuelnim sigurnosnim prijetnjama i izazovima, te u kriznim i vanrednim situacijama kroz aktivosti osiguranja podrške ženama i djevojčicama, posebno pripadnicama višestruko marginaliziranih grupa, u slučajevima kriznih i vanrednih situacija.
Saopštenje za javnost povodom Svjetskog dana Roma/kinja
Danas, 8 – og Aprila, obilježava se Svjetski dan Roma. Inače, to je aktivistički dan kada različitim aktivnostima skrećemo pažnju na one od kojih društvo, uglavnom, okreće glavu. Aktivistički, jer se 8. April upravo obilježava na dan kada je zvanično počeo romski aktivizam, tj. kada je održan prvi Svjetski kongres Roma, 8 – og Aprila 1971. godine. Svjetski dan Roma jedan je od rijetkih dana kada su Romi i Romkinje u fokusu medija, kada se šalju poruke tzv. jednakosti i kada se govori o njima i njihovom stanju. Dan kada na medijima uglavnom možemo da vidimo stereotipne slike bosonoge djece u okruženju krcatom otpadom i ispred neurednih baraka.
Danas, ne možemo svojim aktivizmom pokazati da svi Romi i Romkinje zaslužuju biti ravnopravni građani i građanke ovog društva, ne možemo aktivnostima poslati poruku da stereotipna slika, gore pomenuta, nije sva istina o Romima i Romkinjama, da Romi i Romkinje imaju pravo na sve aspekte učešća u društvenom i političkom životu, kao i svi drugi građani, ili bi bar trebali imati.
Danas, 8. April - Svjetski dan Roma, Romi i Romkinje dočekuju u vrlo teškoj situaciji, uglavnom zaboravljeni od svih onih koji bi trebali brinuti o svakom građanu i građanki. Imajući u vidu sve aspekte na koje se odražava pandemija koronavirusa i sve mjere koje su poduzete, iste su posebno pogodile rizične i od ranije diskriminisane i ugrožene kategorije stanovništva, gdje posebno potpadaju Romkinje, ali i Romi i romska djeca.
Uzmemo li u obzir ekonomski aspekt, imajući u vidu da se prihodi romske zajednice uglavnom ostvaruju kroz trgovinu, prikupljanje i prodaju sekudarnih sirovina i slične aktivnosti, koje su uglavnom uslužnog karaktera, možemo zaključiti da su svi dotoci bilo kakvih prihoda uglavnom zatvoreni, pa i oni najosnovniji, kao što je hrana i higijena. Uzmemo li u obzir obrazovni aspket, romska djeca uglavnom nisu snabdjevena informatičkom opremom, nemaju pristup internetu, te su zbog toga, u većini slučajeva uskraćena za praćenje nastave na trenutno dostupne načine. Uzmemo li u obzir zdravstveni aspket, treba navesti da postoji niz romskih zajednica uskraćenih za osnovne higijenske uvjete, kao što su voda i struja, što povećava rizik od zaraze i širenja iste. Također, u deficitu su sa higijenskim i dezinfekcionim sredstvima, maskama, a pored toga, često u depriviranom položaju kada je u pitanju pristup zdravstvenim uslugama, jer još uvijek, određeni broj Roma i Romkinja nema zdravstveno osiguranje, diskriminsani su i ponekad „manje vrijedni liječničkog truda“. Socijalno distanciranje i zatvorenost, kako su i braniteljice ženskih prava upozoravale, rezultirali su povećanjem stope nasilja nad ženama. Nasilje nad ženama u romskim zajednicama nažalost je realnost, nekim ženama i svakodnevnica, a trenutno stanje po tom pitanju, možemo samo da pretpostavimo, strajuhujući od povećanog broja tužne statistike.
Kampanja Mjesec dana ženskog romskog aktivizma provodi se od 8. Marta do 8. Aprila, a realizira je Ženska romska mreža „Uspjeh“ Bosne i Hercegovine. Cilj kampanje je učiniti prava i potrebe Romkinja vidljivijim i pokazati društvu i vlastima stvarnu sliku Romkinja i života u romskim zajednicama. Kako su zbog situacije izazvane pandemijom COVID-19 onemogućene brojne aktivnosti planirane kroz kampanju, sva sredstva planirana za realizaciju pomenutih, usmjerena su na pomoć romskim zajednicama i ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom.
Glavna poruka ovogodišnje kampanje je: „Moje je pravo, a ne privilegija da donosim odluke i svoje ime!“. Porukom tražimo i zahtijevamo da Romkinje dobiju priliku i ostvare pravo na participaciju u tijelima odlučivanja i u političkom životu Bosne i Herecegovine, a koliko je to važno, upravo je pokazala tekuća situacija. Pitamo se, da li je pokazana briga za posebno ugrožene kategorije stanovništva? Da li iko mari za njihove potrebe? Do sada to nismo vidjeli. Stoga, zalažemo se i tražimo da R
Podrška romskim zajednicama za vrijeme pandemije izazvane Covid 19 virusom u Tuzli, Lukavcu i Gračanici.
Zahvaljujući finansijskoj podršci Fonda otvoreno društvo BiH i uz njihovo odobrenje sredstva za pojedine aktivnosti koje u ovim vremenima nije moguce realizovati u sklopu tekućeg projekta su usmjerene na ublažavanje posljedica izazvanim virusom Covid 19 (Korona) unutar romskih zajednica i podrške ženama u vidu intervetnih humanitarnih intervencija.
Tim povodom i u sklopu ove podrške Udruženje žena Romkinja "Bolja budućnost" grada Tuzla u skladu sa raspoloživim sredstvima je nabavila i izvršila podjelu prehrambeno-higijenskih paketa za 40 romskih porodica u Tuzli, Gračanici ( Škahovica) i Lukavca.
Kroz ove aktivnosti UŽR "Bolja budućnost" grada Tuzla nastavlja podržavati žene posebno one iz marginalizarnih grupa i u posebnom je skladu sa AP UNSCR 1325 za period 2018-2020. godine i u okviru je srednjoročnog cilja 2.3. “Unaprijeđen rodno-odgovoran pristup i sistemi podrške u uslovima aktuelnih sigurnosnih prijetnji i izazova i doprinosi postizanju očekivanog rezultata 2.3.2 Kreirane preventivne mjere i uspostavljeni uslovi za rodno odgovoran pristup aktuelnim sigurnosnim prijetnjama i izazovima, te u kriznim i vanrednim situacijama kroz aktivosti osiguranja podrške ženama i djevojčicama, posebno pripadnicama višestruko marginaliziranih grupa, u slučajevima kriznih i vanrednih situacija.