U sklopu projekta "Moje je PRAVO, a ne PRIVILEGIJA" koje implementira Udruženje žena Romkinja "Bolja budućnost" grada Tuzla u partnerstvu sa ženskom romskom mrežom "Uspjeh" BiH uz odobrenje donatora sredstva za pojedine aktivnosti koje u ovim vremenima nije moguce realizovati su usmjerene na ublažavanje posljedica izazvanim virusom Covid 19 (Korona) unutar romskih zajednica i podrške ženama u vidu intervetnih humanitarnih intervencija koje ce na terenu provesti organizacije koje čine žensku romsku mrežu. Tim povodom i u sklopu ove podrške UG Omladinska romska inicijativa "Budi mi prijatelj" Visoko u skladu sa raspoloživim sredstvima je nabavila i izvršila podjelu prehrambeno-higijenskih paketa za 25 romskih porodica u Visokom.
Kroz ove aktivnosti UŽR "Bolja budućnost" grada Tuzla i ženska romska mreža "Uspjeh" nastavlja podržavati žene posebno one iz marginalizarnih grupa i u posebnom je skladu sa AP UNSCR 1325 za period 2018-2020. godine i u okviru je srednjoročnog cilja 2.3. “Unaprijeđen rodno-odgovoran pristup i sistemi podrške u uslovima aktuelnih sigurnosnih prijetnji i izazova i doprinosi postizanju očekivanog rezultata 2.3.2 Kreirane preventivne mjere i uspostavljeni uslovi za rodno odgovoran pristup aktuelnim sigurnosnim prijetnjama i izazovima, te u kriznim i vanrednim situacijama kroz aktivosti osiguranja podrške ženama i djevojčicama, posebno pripadnicama višestruko marginaliziranih grupa, u slučajevima kriznih i vanrednih situacija.
" Finansijski podržano iz FIGAP II programa"
Program za implementaciju Gender akcionog plana BiH (FIGAP II program 2018-2020) rezultat je saradnje Agencije za ravnopravnost spolova BiH-Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Gender centra Federacije BiH i Gender Centra Republike Srpske, a njegov cilj je da osigura održivu provedbu Gender Akcionog plana Bosne i Hercegovine. Program podržava Kraljevina Švedske u Bosni i Hercegovini, putem razvojne agnecije SIDA.

World Vision BiH u sklopu Programa hitnog odgovora na krizne situacije obezbijedio je  humanitarnu pomoć u iznosu od 15.000 KM za 300 najranjivijih romskih porodica pogođenih COVID-19 pandemijom kroz podjelu paketa hrane i neprehrambenih higijensko-dezinfekcijskih artikala te dezinfikaciona sredstva.. 

Udruženje Kali Sara – Romski informativni centar u saradnji sa Udruženjem žena Romkinja "Bolja budućnost" grada Tuzla realiziralo je nabavku i podjelu prehrambeno-higijenskih paketa za 60 romskih porodica iz Kiseljaka kod Tuzle. Ukupan iznos sredstava koje je naše udruženje primilo u sklopu ovog projekta je  3000,00 KM odnosno 50,00 KM po jednom paketu te smu uspjeli da nabavimo najosnovnije stvari koje su potrebne.

Od 27. 03. 2020 započela je  podjela 300 toplih obroka koji će biti distribuirani za ugrožene porodice narednih 15 dana na području mjesne zajednice Kiseljak. Na osnovu prepoznate potrebe u zajednici, Fondacija tuzlanske zajednice je iskoordinirala akciju podjele toplih obroka na kućne adrese za osobe u stanju potrebe. Tople obroke obezbijedila je organizacija Međunarodni forum solidarnost Emmaus, a isporuka u MZ Kiseljak se vrši uz podršku Fondacije tuzlanske zajednice, Udruženje žena Romkinja Bolja budućnost, Udruženja Euro Rom, Evanđeoske crkve i Savjeta mjesne zajednice.

Romska populacija u Bosni i Hercegovini u trenutnoj situaciji pandemije koronavirusa smatra se zdravstveno najugroženijom zbog uvjeta u kojim žive. Međutim, to nije bio dovoljan razlog za našu vlast da se sistemski pruži pomoć ovoj populaciji. Umjesto toga Romi i Romkinje su primorani da obustave svoj rad zbog mjera koje su uvedene, većinom na sakupljaju sekundarnih sirovina, dok su njihove zalihe u frižiderima nikakve. Osim toga obustavljeno je i obrazovanje njihove djece, koja nemaju mogućnosti online nastave zbog nedostatka tehnoloških sredstava i interneta.

- Romsku populaciju kao marginalizovanu skupinu pogađa sve, mnogo više i ozbiljnije, nego ostale građane u BiH zbog samog njihovog položaja, načina života, zajednica koje su dosta izolovane, nezaposlenosti, višečlanih porodica koje žive u dosta lošim uslovima. Pogotovo su ugrožene starije osobe, a kod Roma/kinja se to još više pokazuje jer žive više generacija u istim porodicama, tako da su u još većem riziku. Higijenski uslovi samih naselja i objekta u kojim žive su često neadekvatni. Mora se voditi računa i o tome koliko su u mogućnosti da održavaju higijenu, kakva su njihova primanja, te koliko u ovim trenucima mogu priuštiti da ojačaju imunitet, što je ključno – kaže za Interview.ba izvršni direktor Udruženje građana za promociju obrazovanja Roma “Otaharin” Dragan Joković.

I dok još uvije ne postoji nikakva pomoć kada su u pitanju država i entiteti, civilni sektor pravi pritisak na lokalne vlasti. Najbolji primjer nam dolazi iz Bijeljine.

- Tražili smo od gradonačelnika da dodijeli pomoć romskoj populaciji. Dodijelio je nekih 40 paketa za najugroženije porodice, izvršena je dezinfekcija naselja i ulica u kojim Romi/kinje žive, i to je za početak jako značajno, sve zavisi koliko će potrajati cijela situacija – govori nam Dragan.

Poručuje kako je važno da organizacije civilnog društva izađu s problemom i traži reakcije u svojim lokalnim zajednicama.

-Treba izvršiti pritisak na ministarstva koja provode akcione planove da sredstva koja postoje izdvoje za potrebe romske populacije. Kontaktirao sam Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i rekli su mi da izdvajaju sredstva koja su predviđena za projekte zdravstva, te da će ih usmjeriti za nabavku higijenskih sredstava po gradovima u kojima žive Romi/kinje. Nadam se da će biti više takvih reakcija. Mislim da neće vlasti reagovati ukoliko ne budemo tražili – mišljenja je on.

Predsjednica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ Indira Bajramović ističe kako svi znaju da je romska populacija najugroženija i da su se prvo trebala obići njihova naselja i adekvatno osigurati humanitarnom pomoći.

- Ako ćemo stalno, mi kao nevladin sektor, raditi posao države, onda tu nešto ne štima. Mogu u suradnji s nama uraditi nešto, ali još nam se nikada nisu obratili. Tuzla nije ništa izdvojila za ovu populaciju. Mi iz nevladinih organizacija tražili smo od naših donatora pomoć, dobili smo odobrenje i u mogućnosti smo da za nekih 50 ljudi pripremimo pakete. Već 60 paketa smo podijelili u mjesnoj zajednici Kiseljak, i to su sredstva od World Visiona. EMAUS nam je obezbjedio 400 obroka za romsku populaciju koje dijelimo po kućama. Možda je to jedini obrok što će danas imati – ističe Indira. 

Kaže kako je situacija jako teška, ali da se nada da će se pružiti pomoći Romima/kinjama onoliko koliko se to učini i s drugim građanima/kama.

- Ne možemo stvarno obuhvatiti sve ljude u zajednicama, tako da mislim da mjesne zajednice u suradnji s lokalnim crvenim križom, centrima za socijalni rad, trebaju pružiti pomoć.  Centar za socijalni rad u Tuzli kaže da su zaprimili mnogo zahtjeva za jednokratnu pomoć, ali kad će biti isplata, kako će ljudi ti otići da podignu te jednokratne pomoći…– pita se ona, te poručuje kako su volonteri njenog udruženja na usluzi svim starijim građanima/kama, dok nam se žali da im ni naselja nisu dezinficirali.  

Kao još jedan od značajnih problema za ovu populaciju ističe se i online škola, koja za djecu Roma/kinja trenutno nije moguća zbog njihove financijske situacije, odnosno nemogućnosti posjedovanja tehnoloških sredstava i interneta. 

- Mi smo morali da zatvorimo naš dnevni centar, koji radi već 10 godina i koji je bio resurs za sve romske porodice. Mogli su tu da dođu po školski pribor, po savjet, po obrok... Dolazimo u rizik da mnoga djeca romske nacionalnosti ne mogu da prate nastavu adekvatno, jer za ovo praćenje nastave je vrlo važan resurs internet, koji najčešće djeca imaju na svojim mobilnim uređajima, marka-dvije, za Instagram ili FB. To nije dovoljno za praćenje nastave, to će biti problem, kako će djeca savladati gradivo? Pokušavamo da nabavimo djeci opremu koja bi mogla da posluži za praćenje nastave, a to su tableti i internet priključci, nadam se da ćemo to uspjeti uz pomoć drugih nevladinih organizacija – navodi Dragan.

Objašnjava nam kako je trenutno potrebna humanitarna pomoć, ali i psihološka Romima/kinjama.

- Mislim da će biti puno negativnih utjecaja i na samu porodicu, mora se ljudima psihički pomoći. Imamo humanitarne akcije i organizacije koje pomažu kupovinom paketa jer porodice mog s tim da preguraju neko vrijeme, potrebno je da imaju zdravstvenu zaštitu, adekvatne higijenske uvjete i brigu o starijim. Niko ne zna koliko će sve ovo potrajati, država bi trebala i poslije krize da pruži pomoć, ostat će posljedice koje moramo sanirati u sljedećih pola godine dok ljudi malo stanu na noge – zaključio je on. 

Razgovarao/la: Adin Šabić

Izvor: https://interview.ba/

U sklopu kampanje mjesec dana ženskog romskog aktivizma "Moje je PRAVO, a ne PRIVILEGIJA" članice ženske romske mreže šalju različite poruke vlastima i društvu općenito, a jedna od njih je i sljedeća:

“Više nijedna politika o romskim pitanjima bez glasa i potreba Romkinja!" Biserka Halilović ORI "Budi mi prijatelj" Visoko

Provođenje ove kampanje online podržava OSCE misija u Bosni i Hercegovini.

U sklopu kampanje mjesec dana ženskog romskog aktivizma "Moje je PRAVO, a ne PRIVILEGIJA" članice ženske romske mreže šalju različite poruke vlastima i društvu općenito, a jedna od njih je i sljedeća:

"Ja zahtijevam da se reaguje i zaustavi svaki oblik nasilja nad Romkinjama." Mirsad Bajramović, Program menadzer Udruženja žena Romkinja "Bolja budućnost" grada Tuzla 

Provođenje ove kampanje online podržava OSCE misija u Bosni i Hercegovini.

U sklopu kampanje mjesec dana ženskog romskog aktivizma "Moje je PRAVO, a ne PRIVILEGIJA" članice ženske romske mreže šalju različite poruke vlastima i društvu općenito, a jedna od njih je i sljedeća:

"Za Romkinje sa Romkinjama… Mi smo liderke i aktivistinje; mi možemo, želimo i hoćemo da donesemo promjenu!", Aida Mehdić Koordinatorica ženske romske mreže "Uspjeh" 

Provođenje ove kampanje online podržava OSCE misija u Bosni i Hercegovini.

U sklopu kampanje mjesec dana ženskog romskog aktivizma "Moje je PRAVO, a ne PRIVILEGIJA" članice ženske romske mreže šalju različite poruke vlastima i društvu općenito, a jedna od njih je i sljedeća:

"Romkinje nisu samo tiha većina, vrijeme je da se čuje naš glas; ispoštujte zakon o ravnopravnosti spolova! , Snježana Mirković UR "Romska djevojka-Romani cej " Prnjavor" 

Provođenje ove kampanje online podržava OSCE misija u Bosni i Hercegovini.

"Being Roma woman is not just about being a number in strategies and documents, but also being an equal member of the community who can be elected, but also being able to choose." Indira Bajramovic,Director of Roma women association "Bolja buducnost" Tuzla

The message in the campaign month of Roma women activism 2020. An online campaign supported by the OSCE Mission to BiH

"Biti Romkinja ne znači biti samo brojka u strategijama i dokumetima, nego biti i ravnopravna članica zajednice koja može biti birana, ali i birati sa položaja donošenja odluka." Indira Bajramovic, direktorica Udruženja žena Romkinja "Bolja budućnost" grada Tuzla

Poruka je koju saljemo u toku mjesec dana zenskog romskog aktivizma " Moje je PRAVO, a ne PRIVILEGIJA" 2020. Provođenje kampnaje putem društzvenih mreža podržava OSCE Misija u Bosni i Hercegovini.