Foto galerija

Video kutak

Dokumenti

Donatori

 

Dobrodošli

Udruženje žena Romkinja (UŽR) “BOLJA BUDUĆNOST” je registrovano kao lokalna, neprofitna nevladina organizacija koja je vaspitno-obrazovnog i socijalno-humanitarnog karaktera.

Pročitaj više...

U okviru regionalnog projekta “Sprovođenje normi, mijenjanje stavova”, koji finansira Evropska unija, a provodi UN Women , provedbeni partner UZR "Bolja budućnost" grada Tuzla sa lokalnim projektnim partnerima UR CZM "Nada" Kakanj, UR "Romska djevojka-Romani ćej" Prnjavor i UR "Romkinja" Bijeljina održali su sastanak pod nazivom "Povjerenjem protiv predrasuda i diskriminacije" u Prnjavoru 14.07.2020.

Slušanjem drugih i otvorenošću prema drugima smanjujemo predrasude i bolje razumijemo mišljenja i iskustva drugih, što je polazište za izgradnju povjerenja poruka je sa ovog sastanka izgradnje povjerenja između predstavnika/ca lokalnih institucija i žena iz skupina u nepovoljnom položaju u Prnjavoru.

U okviru regionalnog projekta “Sprovođenje normi, mijenjanje stavova”, koji finansira Evropska unija, a provodi UN Women , provedbeni partner UZR "Bolja budućnost" grada Tuzla sa lokalnim projektnim partnerima UR CZM "Nada" Kakanj, UR "Romska djevojka-Romani ćej" Prnjavor i UR "Romkinja" Bijeljina održali su sastanak pod nazivom "Povjerenjem protiv predrasuda i diskriminacije" u Bijeljini 06.07.2020.

Cilj sastanka je bio : Promocija korištenja usluga među ženama iz manjinskih i ugroženih skupina kroz jačanje kapaciteta institucija lokalne razine i izgradnje povjerenja između ključnih aktera

U okviru regionalnog projekta “Sprovođenje normi, mijenjanje stavova”, koji finansira Evropska unija, a provodi UN Women , provedbeni partner UZR "Bolja budućnost" grada Tuzla sa lokalnim projektnim partnerima UR CZM "Nada" Kakanj, UR "Romska djevojka-Romani ćej" Prnjavor i UR "Romkinja" Bijeljina održali su sastanak pod nazivom "Povjerenjem protiv predrasuda i diskriminacije" u Kaknju 07.07.2020.
Nedovoljno i neadekvatno plasirane informacije o dostupnosti mehanizama zaštite od nasilja i diskriminacije koje predstavljaju poseban problem kod tzv. grupa do kojih je teže doći uzrokuju neinformisanost, traženje zaštite i ostavrivanje prava u slučajevima nasilja i diskriminacije. Kroz ovaj sastanak predstavnici/e lokalnih institucija i žena iz skupina u nepovoljnom položaju su imali/e prilike razgopvarati o preprakama i poteškoćama u korištenju mehanizama zaštite od nasilja i diskriminacije te izgradnji međusobnog povjerenja.
Učesnici/ sastanka su istakli da su kroz ovaj sastanak dobili priliku proširiti svoja znanja, steći nova, ali i proširiti granice spoznajnog vidokruga što otvara put boljeg razumijevanja i sebe i drugih - put međusobnog poštivanja i uvažavanja.

Indira Bajramović, Romkinja, aktivistkinja i ekonomistica, već 20 godina se bavi unapređenjem položaja Romkinja u BiH. Direktorica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ iz Tuzle, čije je osnivanje inicirala 2000. godine, za vrijeme krize prouzrokovane pandemijom COVID-19 svakodnevno je zajedno sa saradnicima/cama dijelila prehrambeno-higijenske pakete u romskim zajednicama, obezbijeđene zahvaljujući donatorima.
„Iako sam bila zabrinuta za svoje zdravlje, ali i zdravlje porodice i prijatelja, većinu vremena sam bila aktivna na terenu. Svakodnevno smo komunicirali sa donatorima i tražili dodatna sredstva, kako bi pomogli socijalno ugroženim kategorijama društva iz oba entiteta. Prvi smo ušli u romske zajednice i nosili pakete koje smo lično pripremili. Neke porodice smo možda na ovaj način i spasili, jer su COVID-19 dočekale bez osnovnih životnih namirnica“, pojašnjava Indira.
Priznaje da je bila tužna i razočarana, ali na neki način i ponosna, jer je upravo ona sa saradnicima/cama pružila jedinu pomoć nekim romskim zajednicama. “Podijelili smo ukupno 700 paketa pomoći najugroženijim romskim porodicama, ali i ostalim porodicama koje su bile u stanju potrebe, kako u Tuzlanskom kantonu, tako i u drugim bh. gradovima, u saradnji sa članicama Ženske romske mreže „Uspjeh“ BiH. Također smo u saradnji sa Fondacijom tuzlanske zajednice, a uz finansijsku pomoć Međunarodnog foruma solidarnosti Emmaus, vršili podjelu obroka u romskim zajednicama u Mjesnoj zajednici Kiseljak. Ja sam sa našim uposlenicima bila na terenu i dijelili smo po 400 obroka dnevno svaki treći dan, a ostalim danima su bili angažovani volonteri drugih organizacija“, dodaje Indira.
U toku pandemije zajedno sa saradnicima/cama bila je angažovana i na izgradnji fudbalskog terena za omladinu i igraonice za djecu, kao i na saniranju kanala koji je plavio kuće u Mjesnoj zajednici Kiseljak, jednoj od najbrojnijih romskih zajednica u Tuzlanskom kantonu.
Indira, dobitnica brojnih priznanja i nagrada, ističe da žene pokazuju iznimne sposobnosti u neposrednom odgovoru na krizne situacije, no ipak su često percipirane kao bespomoćne žrtve i njihovi kapaciteti ostaju nevidljivi i nedovoljno iskorišteni. „Izazov je omogućiti ženama da se što lakše izbore sa pandemijom. To znači da im se obezbijede subvencije za posao koji obavljaju i besplatan boravak djece u obdaništu, te da se osigura socijalna zaštita za nezaposlene žene koje imaju višečlane porodice. Također je potrebno ekonomski ojačati žene koje nisu obrazovane i nemaju posao, kako bi obezbijedile egzistenciju porodicama i vratile samopouzdanje, ali i kako bi se smanjilo nasilje u porodici koje je za vrijeme pandemije bilo u porastu“, kaže Indira.
I dok se navikavamo na „novo normalno“, Indira je svoj život i posao prilagodila trenutnoj situaciji, te svoj angažman usmjerila na pomoć ženama bez zaposlenja i ženama žrtvama nasilja. „Planiram provesti istraživanja na terenu kako bih svoje aktivnosti prilagodila stvarnim potrebama žena i djevojaka iz romskih zajednica. Svjesna sam da rizik od širenja koronavirusa još uvijek postoji, kao i da veliki broj porodica nema osnovna sredstva za život. Svakodnevno imamo upite za pomoć. Nismo nikoga vratili, a da nismo pružili podršku“, kaže za kraj Indira Bajramović.
Ovaj je članak dio UN Women BiH kampanje “Hvala vam, heroine”, čiji je cilj podizanje svjesnosti o brojnim doprinosima žena koje su na prvoj liniji odgovora na COVID-19 krizu. Pratite UN Women BiH društvene mreže, pročitajte priče o sjajnim ženama i zahvalite se ženama koje su za vas heroine koristeći hashtag #HvalaVamHeroine. Zajedno podržimo žene koje doprinose snažnom odgovoru na COVID-19!
Read the full article in English: https://bit.ly/3247bPe
Thursday, 09 July 2020 12:44

Saopštenje za javnost

Reagovanje na oslobađajuću presudu Okružnog suda u Banjaluci, Posebnog odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala od dana 06.07.2020. godine kojom su A.A. , M.B. i I.B. oslobođeni od opužbe da su počinili krivična djela član 146. Trgovina djecom i član 172. Obljuba sa djetetom mlađim od petnaest godina Krivičnog zakonika RS (Službeni glasnik RS 64/17).

Ženska romska mreža „Uspjeh“ već punih 10 godina se okuplja sa ciljem da zajedničkim radom i zalaganjem unaprijedimo položaj i kvalitet života Romkinja i njihovo uključivanje u sve sfere društva. Članice Ženske romska mreža „Uspjeh“ se profesionalno i aktivistički već punih 20 godina bore protiv svih oblika nasilja prema ženama i djevojčicama, i sa punim pravom izražavamo duboku zabrinutost i osuđujemo oslobađajuću presudu Okružnog suda u Banjaluci od 06.07.2020. godine kojom su A.A. , M.B. i I.B. oslobođeni od opužbe da su počinili krivična djela član 146. Trgovina djecom i član 172. Obljuba sa djetetom mlađim od petnaest godina Krivičnog zakonika RS (Službeni glasnik RS 64/17).

Prema vjestima objavljenim na webstranici Okružnog suda u Banjaluci, ovaj sud je dana  06.07.2020. godine, objavio presudu kojom se optuženi A.A. i M.B. na osnovu člana 298. stav 1. tačka v) Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske, tj. da nije dokazano da su optuženi počinili djelo trgovine djecom, a optuženi I.B. na osnovu člana 298. stav 1. tačka a) Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske, tj.  djelo za koje je optužen nije zakonom propisano kao krivično djelo te su isti oslobođeni optužbe.

Želimo da podsjetimo javnost da je slučaj prodaje romske djevojčice A. A. (13) iz Doboja otkrivena u junu 2019. godine.  U ovom slučaju optuženi su otac djevojčice A.A. (51) i M.B.(47) koji su optuženi za trgovinu djetetom, te I.B. (19) koji je optužen za obljubu lica mlađeg od 15 godinu. Optuženi su toku istrage i postupka tvrdili  da je riječ o dogovorenom braku između porodica Aljić i Bosak, a optužnicu protiv njih podiglo je Republičko tužilaštvo Republike Srpske. A takođe i da se dosta u medijima spekulisalo o želji djevojčice A.A. (13) da se uda za optuženog I.A. (19).

Imajući u vidu pozitivno pravne propise Republike Srpske (Krivični zakonik Republike Srpske, Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku RS i Porodičnog zakona RS) i međunarodne standarde koji štite prava djece, tj. svake osobe mlađe od 18 godina, tj. Konvenciju UN o pravima djeteta, Istambulske konvencije, Konvencije Vijeća Evrope o borbi protiv trgovine ljudim, te Palermo protokola UN jasna je namjera zakonodavaca  da djecu maksimalno zaštite od bilo koje zloupotrebe i nasilja.  Između ostalog ovi standarda i ukazuju na to da „dječiji brakovi“, koji su suštinski  vanbračne zajednice koje su sklopljene prije  punoljetstva, dovode do povrede osnovnih prava djece, prije svega prava na nesmetan psihofizički razvoj, njihovog prava na zaštitu zdravlja i prava na obrazovanje i da su samim tim nedopustiva i izrazito štetna praksa. Zakonodavac je, upravo imajući u vidu  zrelost  mlađih od 18. godina i njihovu mogućnost donošenja tako važnih životnih odluka, obavezao druge subjekte da procijene i odluče da li je to što djece hoće zaista njihov najbolji interes i da li su oni fizički i duševno sposobni za vršenje prava i dužnosti koje proizlaze iz braka. Ovaj standard prihvatio je i Porodični zakon Republike Srpske  koji članom 36. utvrđuje da brak ne može zaključiti lice koje nije navršilo 18 godina života; iz opravdanih razloga sud može u vanparničnom postupku dozvoliti zaključenje braka maloljetniku starijem od 16 godina, ako utvrdi da je to lice tjelesno i duševno sposobno za vršenje prava i dužnosti koje proizlaze iz braka, a prije donošenja odluke sud je obavezan pribaviti mišljenje organa starateljstva.

Takođe standardi zaštite djece koja su žrtva trgovine ljudima jasno naglašavaju da pristanak djeteta koje je žrtva trgovine ljudima na bilo koji oblik iskorištavanja ne utiče na postojanje ovog krivičnog djela.

Donošenjem gore pomenute oslobađajuće  presude Okružni sud u Banjaluci se stavio iznad zakona Republike Srpske i međunarodnih standarad za zaštitu najboljeg interesa djeteta i propustio da izvrši svoju dužnost i zaštiti najbolji interes djeta čija su prava ozbiljno ugrožena kako do strane njenog oca, tako i od strane druga dva počinioca koji su  najbezočnije iskoristili nedovoljnu zrelost djevojčice. A takođe prihvatajući nesuvisle argumente odbrane ovaj sud je u praktičnom smislu ozakonio anticiganizam (Prema definiciji  Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije iz 2011, ANTICIGANIZAM je specifična forma rasizma, ideologija koja je zasnovana na rasnoj superiornosti, forma dehumanizirajućeg i institucionalnog rasizma uzgajana istorijskom diskriminacijom, koja se, pored ostalog, izražava nasiljem, govorom mržnje, eksploatacijom, stigmatizacijom i najgorom vrstom diskriminacije.)

Takođe oštro osuđujemo i stavove iznesene od strane tima odbrane, tačnije advokata Vladimira Kovačevića i Aleksandra Jokića. U toku samog postupka, a i po donošenju oslobađajuće presude tim odbrane je dao više izjava koje su pored toga što su netačne takođe i izrazito mizogene; pune rodnih stereotipa; predrasuda prema Romima, Romkinjama i romskoj tradiciji,  a izrazito štetne jer promovišu štetne pseudo i izmišljene tradicije koje nemaju uporišta u stvarnim tradicijama Roma/kinja, te podstiču da se negativna slika i sterotipizacija o Romima/kinjama dalje širi i osnažuje. Potpuno je neprihvatljivo da ovakvi retrogradni stavovi predstavljaju kao dokaz i  kao validan argument kako bi se djetetu, koje je u trenutku izvršenja krivičnih djela imalo 13. godina, uskratilo pravo na pravnu zaštitu i sigurnost, a pogotovo pravo na djetinjstvo. A posebno se otvara mogućnost za dalje zloupotrebe i kršenja prava djece.

Još jednom snažno osuđujemo i odluku Apelacionog suda Srbije koja je u ovom slučaju služila kao argument, a za koju nećemo dozvoliti da postane izvor prava i argument za kršenje prava romske djece.

 

Mi članice Ženske romske mreže „Uspjeh“ dižemo glas u ime  20 000  Roma i Romkinja iz cijele BiH sa namjerom da apelujemo na sve institucije da napokon shvate da su i romska djeca takođe DJECA i da zaslužuju da sva njihova dječija prava i njihov najbolji interes budu zaštićeni.

Pravna struka i nauka su se razvijale hiljadama godina da bi se  u 21. vijeku neotklonjivom pravnom zabludom nazivali prakse koje su dokazano štetne za djecu, ali i za cijelu društvenu zajednicu.

Sa punim pravom i autoritetom našeg ličnog, profesionalnog i aktivističkog iskustva odgovorno tvrdimo da dječiji brakovi nisu tradicaja Roma/kinja, da ni u kom slučaju nije tačan stav tima odbrane da je „prema stavu svih Roma/kinja, odnosno njihovih vjerskih poglavara, djevojka za udaju tj. osoba koja može da sklopi brak je ženska osoba koja je napunila 13 godina. Kod njih je djevojka od 18 godina stara za brak.“

I zato odlučno dižemo svoj glas protiv ovakvih nedopustivih laži i prevara, jer ne želimo da zbog šačice kriminalaca svi Romi i Romkinje budu stigmatizovani, a naša djeca  budu izložena kršenju njihovih prava i najboljeg interesa koje će proći nekažnjeno. Pozivamo pravosudne i sve druge institucije da ne zatvaraju oči pred kršenjem prava Roma, Romkinja, a pogotovo dječaka Roma i djevojčica Romkinja i da učine sve što je neophodno kako bi domaći i međunarodni pravni  standardi primjenjivali i na zaštitu naših prava bez izuzetka.

 

Ženska  romska mreža „Uspjeh“ BiH – www.zrm-uspjeh.ba

Kontakt: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Iako romska populacija u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji živi u teškim uvjetima - bez adekvatnog smještaja, hrane, osnovnih higijenskih potrepština, električne energije i vode, pandemija Korona virusa dodatno je otežala njihove živote. Romi i Romkinje su ostajali/e bez posla, bilo im je zabranjeno sakupljanje sekundarnih sirovina kao osnovnog izvora zarade, dok je njihovoj djeci bilo otežano pohađanje školske nastave zbog toga što nisu imali kompjutere ili pametne telefone. Određene zajednice tokom ovog perioda bile su u potpunosti izolirane, a samim time je bio otežan i protok osnovnih životnih potrepština.

 

Cjelokupni intrevju dostupan na: https://interview.ba/vijesti/item/33211-tuzno-je-bilo-gledati-kako-drugi-e-kupuju-namirnice-za-3-4-mjeseca-dok-romi-kinje-zive-dan-za-dan?fbclid=IwAR258-yAMhBKLljTC9yX84OGf1_0OeUPIC21rGPEUBTnC9UF9_SVDkmj6GU

 

Izvor: interview.ba

astanak izgradnje povjerenja pružioca usluga i marginaliziranih grupa održan je u Bijeljini 26.6.2020 godine.

Sastanak je organizovan u okviru regionalnog projekta “Sprovođenje normi, mijenjanje stavova”, koji finansira Evropska unija, a provodi UN WOMEN, Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla kao glavni implementacijski partner projekta „Koristimo dostupne mehanizme kako bismo se zaštitili od nasilja i diskriminacije“ te lokalna partnerska udruženja :UR “Romkinja “Bijeljina , Udruženje “Romska djevojka -Romani ćej” Prnjavor i Udruženje Romkinja centar za majke “Nada” Kakanj

Sastanak izgradnje povjerenja pružioca usluga i marginaliziranih grupa održan je u Kaknju 22.06.2020 godine

Sastanak je organizovan u okviru regionalnog projekta “Sprovođenje normi, mijenjanje stavova”, koji finansira Evropska unija, a provodi UN WOMEN, Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla kao glavni implementacijski partner projekta „Koristimo dostupne mehanizme kako bismo se zaštitili od nasilja i diskriminacije“ te lokalna partnerska udruženja :UR “Romkinja “Bijeljina , Udruženje “Romska djevojka -Romani ćej” Prnjavor i Udruženje Romkinja centar za majke “Nada” Kakanj

Sastanak izgradnje povjerenja pružioca usluga i marginaliziranih grupa održan je u Vukosavlju 19.06.2020 godine

Sastanak je organizovan u okviru regionalnog projekta “Sprovođenje normi, mijenjanje stavova”, koji finansira Evropska unija, a provodi UN WOMEN, Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla kao glavni implementacijski partner projekta „Koristimo dostupne mehanizme kako bismo se zaštitili od nasilja i diskriminacije“ te lokalna partnerska udruženja :UR “Romkinja “Bijeljina , Udruženje “Romska djevojka -Romani ćej” Prnjavor i Udruženje Romkinja centar za majke “Nada” Kakanj

Sastanak izgradnje povjerenja pružioca usluga i marginaliziranih grupa održan je u Prnjavoru 18.06.2020 godine

Sastanak je organizovan u okviru regionalnog projekta “Sprovođenje normi, mijenjanje stavova”, koji finansira Evropska unija, a provodi UN WOMEN, Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla kao glavni implementacijski partner projekta „Koristimo dostupne mehanizme kako bismo se zaštitili od nasilja i diskriminacije“ te lokalna partnerska udruženja :UR “Romkinja “Bijeljina , Udruženje “Romska djevojka -Romani ćej” Prnjavor i Udruženje Romkinja centar za majke “Nada” Kakanj

Page 16 of 57
+387 35 298 001

Address

Hadži Hasan age Pašića bb
Hadži Hasan age Pašića bb
75000 Tuzla
75000 Tuzla
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina

Working time

Monday-Friday
Monday to Friday
08:00 - 17:00
08:00 - 16:00
Saturday and Sunday
Weekend - Closed