Sarajevo, 10. 12. 2021. – Aktivisti Nihad Suljić i Indira Bajramović te Centar za mirovno obrazovanje i BH Povorka ponosa ovogodišnji su dobitnici Mirovne nagrade „Goran Bubalo“, koju dodjeljuje Mreža za izgradnju mira, saopšteno je iz ove organizacije. Nagrada, koja je ustanovljena 2013. a dodjeljuje se pojedincima, školama i organizacijama koje doprinose izgradnji mira i promociji ljudskih prava, od 2020 godine nosi ime Gorana Bubala u znak sjećanja na pokojnog osnivača i predsjednika Mreže. Tako je žiri ove godine prepoznao humanost i zalaganje Nihada Suljića za prava i slobode osobama u pokretu u BiH, kao i višedecenijski rad Indire Bajramović u borbi za prava i sigurnost Romkinja i ali rodnu ravnopravnost svih žena u Bosni i Hercegovini.

Kao jedna od najvećih koalicija organizacija i škola u BiH, „Mreža mira“ ovom nagradom nastoji skrenuti pozornost na napore i uspjehe ljudi, organizacija i škola koje služe kao uzor i motivacija drugima da djeluju oblasti tolerancije i izgradnje mira. Ovogodišnja dodjela obogaćena je projekcijom filma o pokojnom osnivaču Mreže, obraćanjem ranijih dobitnika te razgovorom o miru, građanskim slobodama i ljudskim pravima.

Romkinje su diskriminirane u širem društvu zbog pripadnosti romskoj etničkoj skupini i u romskoj zajednici jer su žene. Ta dvostruka diskriminacija je dodatno usložnjena time što su Romkinje izložene društvenoj isključenosti koja se ogleda u veoma niskom pristupu obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj zaštiti, što ih čini posebno ranjivim na različite oblike rodno zasnovanog nasilja. Nasilje u porodici je veoma važno tematizirati u romskim zajednicama, koje su često isključene iz programa prevencije, zaštite i rehabilitacije. Romkinje koje doživljavaju nasilje u porodici suočavaju se sa više poteškoća zbog siromaštva, socijalne isključenosti i nedostatka socijalnih usluga u područjima u kojima žive. Romkinje koje prijave svoje muževe ili partnere, ali i dalje dijele isto domaćinstvo s njima, suočavaju se sa još većim nasiljem. Nezanemarivo: kao rezultat svih ovih faktora i dalje postoji snažan osjećaj sramote i stigmatizacije žrtava, ali i nepovjerenja u mehanizme zaštite, što ih obeshrabruje da potraže bilo kakvu pomoć. Za potpunu borbu protiv rodno zasnovanog nasilja, posebno intersekcionalne diskriminacije, mora se obezbijediti i učiniti široko dostupnim puna usluga podrške. To uključuje posebne mjere podrške koje država i lokalne institucije trebaju kreirati i finansijski podržati.

Ženska romska mreža "Uspjeh" u Bosni i Herecgovini je izradila dokument sažetak politike u oblasti rodno zasnovanog nasilja prema Romkinjama u kojem je ukazujemo na  nevidljivo nasilje koje se svakodnevno odvija, ukazujemo na problem nepovjerenja u institucije i izostanak primjene zakona uz nedostatak institucionalne podrške za žene Romkinje žrtve rodno-zasnovanog nasilja. U sažetku politike dajemo preporuke koje će doprinjeti boljoj prevenciji ali i zaštiti žrtava rodno zasnovanog nasilja u romskim zajednicama. 

Sažetak politike je kreiran u okviru  regionalnog projekta “Zaustavljanje nasilja nad ženama na Zapadnom Balkanu i u Turskoj: Provođenje normi, promjena mišljenja” koji provodi UN Women uz finansijsku podršku Evropske unije gdje je Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla kao implementacijski partner pod granta „Koristimo dostupne mehanizme kako bismo se zaštitili od nasilja i diskriminacije".

Dokument sažetka politike u cijelosti možete preuzeti ovdje. 

Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla u partnerstvu sa ženskom romskom mrežom „Uspjeh“ u BiH različitim aktivnostima obilježava i podržava Međunarodnu kampanju 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja. Ova Kampanja se obilježava od 25. novembra do 10. decembra svake godine. Romkinje su diskriminirane u širem društvu zbog pripadnosti romskoj etničkoj skupini i u romskoj zajednici jer su žene. Ta dvostruka diskriminacija je dodatno usložnjena time što su Romkinje izložene društvenoj isključenosti koja se ogleda u veoma niskom pristupu obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj zaštiti, što ih čini posebno ranjivim na različite oblike rodno zasnovanog nasilja.

Nasilje u porodici u značajnoj mjeri zastupljeno u romskim zajednicama, a manifestira se kroz psihološko, fizičko, seksualno i ekonomsko nasilje. Prema dostupnim istraživanjima koje su provele ženske romske organizacije: 45,1% Romkinja je bilo izloženo nasilju, i to višestrukim oblicima, 47% Romkinja smatra da treba ostati u braku sa nasilnim mužem,  34% romske djece je svjedočilo fizičkom nasilju oca ili majčinog partnera nad majkom, 50% Romkinja ima ograničeno kretanje odnosno uslovljeno je dozvolom partnera/muža. Za potpunu borbu protiv rodno zasnovanog nasilja, posebno intersekcionalne diskriminacije, mora se obezbijediti i učiniti široko dostupnim puna usluga podrške. To uključuje posebne mjere podrške koje država i lokalne institucije trebaju kreirati i finansijski podržati.

 Kako bi ukazali na problem rodno zasnovanog nasilja i posljedice koje ono ima na život žena i porodica provest ćemo niz aktivnosti tokom trajanja kampanje 16 dana aktivizma u Tuzli, Kaknju, Visokom i Prnjavoru.

 Kampanja počinje 25.11.2021 na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama uličnim akcijama u Tuzli ( na Trgu Slobode), u Kaknju (na platou ispred Pošte ), u Visokom (ispred Zavičajnog muzeja) i u Prnjavoru (Trg Srpskih  boraca ). Sve ulične akcije počinju u 12:00 sati.

 Kampanja se realizuje u okviru regionalnog projekta “Zaustavljanje nasilja nad ženama na Zapadnom Balkanu i u Turskoj: Provođenje normi, promjena mišljenja” koji provodi UN Women uz finansijsku podršku Evropske unije,  Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla kao implementacijski partner pod granta „Koristimo dostupne mehanizme kako bismo se zaštitili od nasilja i diskriminacije.

 Pozivamo Vas da nam se pridružite.

U periodu od 15 do 19. Novembra 2021 predstavnica Udruženja žena Romkinja "Bolja budućnost" grada Tuzla i koordinatorica ženske romske mreže "Uspjeh" prisustvovale su EU konsultacijsko-zagovaračkoj sedmici sa zvaničnicima EU institucija za Zapadni Balkan. Sedmica je organizovana i održana uz podršku Kvinna till Kvinna fondacije. Predstavnice našeg udruženja i ženske romske mreže su se tokom sedmice sastale sa GARCIA FIDALGO Marta, Roma integration advisor (NEAR) te sa Davide Denti, službenik političkog odjela, Frederick Swinnen, službenik za temeljna prava ali i predstavnicima EC u BiH. Na pomenutim sastancima je istaknuta problematika dječijih ugovorenih brakova ali i stanja prava Romkinja i romskih zajednica za vrijeme pandemije COVID-19. Predstavnici EU institucija su pokazali zainteresovanost i spremnost na zajednički rad na adresiranju navedenih problematika u okviru EU dokumentima ali i preporukama prema BiH.

U okviru regionalnog projekta “Zaustavljanje nasilja nad ženama na Zapadnom Balkanu i u Turskoj: Provođenje normi, promjena mišljenja” koji provodi UN Women uz finansijsku podršku Evropske unije,  Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla kao implementacijski partner pod granta „Koristimo dostupne mehanizme kako bismo se zaštitili od nasilja i diskriminacije“ raspisuje: JAVNI POZIV za angažovanje volontera/ki u sklopu kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno-zasnovanog nasilja u periodu od 25.11. do 10.12.2021 godine. 

Cjelokupni poziv možete preuzeti ovdje. 

OTVORENO PISMO

„Priznajući potrebu za sveobuhvatnim sporazumom radi okončanja tragičnog sukoba u regiji“, strane potpisnice su se 21.11.1995. godine sporazumjele o aspektima mirovnog sporazuma, potpisanog u Dejtonu mjesec dana kasnije. Stavljajući u fokus okončanje oružanog sukoba ali i uspostavu okvira za održavanje mira, Aneksom 4 je Bosna i Hercegovina dobila Ustav – pregovaran i prihvaćen van uobičajene ustavne procedure. Dolazeći iz potrebe za mirom, a manje iz potrebe za građanskom državom, sudbina i mira i građanskog je ostala nesretno uokvirena prije 26 godina unutar Opšteg mirovnog sporazuma za mir. Malo, gotovo nikako, progresa u razvoju ideje pozitivnog mira, istinskog pomirenja, preuzimanja vlasništva nad ustavom i identitetskog građanskog prepoznavanja se desilo u ovom vremenskom periodu. Zarobljeni mirovnim sporazumom koji je dostigao svoj limit i sa dubokim nepovjerenjem i distancom od ustava, građani i građanke Bosne i Hercegovine ostaju na marginama građanskog, participativnog, ravnopravnog.

Sav progres koji je ostvaren se može sažeti u sramotno dugo neprovedene presude Evropskog suda za ljudska prava: Ustav BiH je diskriminirajući u izbornim pravima. Progres, jer ovo vrlo jasno artikuliše zahtjev za izmjenom Ustava u pogledu eliminacije diskriminacije, bazirane na etničkom i teritorijalnom principu, a koji je postignut tužbama građana i građanki BiH. Protiv vlastite države – ukupno pet puta. Još uvijek – odgovora niti jednakosti nema. Država se prema vlastitim građanima/kama odnosi bez poštovanja, bez uvažavanja i bez odgovornosti.

Svake godine Otvoreno pismo Inicijative građanke za ustavne promjene podsjeća i poziva na sveobuhvatan i transparentan proces ustavne reforme. Isti problemi ostaju sve ove godine:

• Izmjene Ustava nisu prioritet u BiH, ne postoji ozbiljna politička volja za promjenom niti ozbiljno razmatranje postojećih građanskih zahtjeva;
• Zvanični razgovori o ustavnoj reformi su bazirani na etničkom principu, paritetu baziranom na istom i održavanju balansa između tri etničke-konstitutivne grupe;
• O ustavnoj reformi se pregovara iza zatvorenih vrata, u ekskluzivnom društvu vodećih političkih (nacionalističkih) elita koje ignorišu i isključuju građanske glasove ne samo iz sadržaja reformi već i iz učešća u istim;
• Ustavna reforma je oteta i zloupotrijebljena, posebno u posljednjoj godini, za partikularne interese koji teže dodatnom produbljavanju etničkih razlika i kreiranju politički čistih etničkih prostora kroz izmjene Izbornog zakona, umjesto da se radi na eliminaciji postojeće i ustavne i izborne diskriminacije;
• Odgovori na ove probleme su mlaki – međunarodna zajednica, opozicija, akademija čine tek dio slabih glasova protiv daljeg zatvaranja države u isključivo etničke okvire, deprivacije stanovnika ove države od njihovog građanskog identiteta i svih drugih identiteta koji su van konstitutivnih. Podržavanje gorenavedenih politika od strane međunarodne zajednice učvršćuje zamrznuti konflikt u BiH i udaljava od rješenja koja će značiti istinsku promjenu.

Neophodno je istaknuti da održavanje negativnog mira i deluzija o beskonačnom prolongiranju izmjene Ustava nisu realne. Građani i građanke BiH ne žive dobro, nemaju jednaka prava, uskraćuje im se učešće u reformama koje se direktno odražavaju na njihove živote, i ne uvažavaju se njihovi zahtijevi. Ova godina je pokazala da su ‘napori’ uloženi u eliminaciju ovakvih praksi samo kozmetičke izmjene (ili njihovi pokušaji), bez stvarne namjere ili cilja da do potrebnih promjena dođe.

Inicijativa građanke za ustavne promjene još jednom podsjeća na zahtjeve za ugradnjom građanskih principa u ustavnu reformu i u konačnici u izmjene ustava, a koje bi značile: uključenje građanki-žena u reformski proces odnosno uključenje zahtjeva koji dolaze od više od polovine stanovnika ove zemlje u Ustav; obezbjeđenje jednakosti u pravima i mogućnostima za građane i građanke neovisno od toga u kojem dijelu države žive; garanciju afirmativnih mjera za manje zastupljeni spol; u konačnici ispunjavanje zahtjeva koji proizilaze is sastavnog dijela našeg Ustava – Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije žena. 

Pozivamo na ustavne promjene, ali ne kao dugoročni proces, već kao sistemski i konstruktivan odgovor na dugoročnu diskriminaciju i ignorisanje potreba i zahtjeva građana/ki. Već u narednoj – izbornoj godini, imamo priliku za koju ne želimo da se u naše ime uzaludno potroši. Ova država je u konačnici država građana/ki, koji su više od konstitutivnog i manje od uvaženog.

Inicijativa Građanke za ustavne promjene

Međunarodni dan romskog jezika obilježen je 04.11.2021 u Tuzli. Kako su istaknuli predstavnici romskih udruženja sa ovog područja, porazna ječinjenica da pravo na izučavanje svog jezika još uvijek čekaju. Očuvanje tradicijskih vrijednosti i izučavanje romskog jezika u školama, jako je bitno i u pogledu opstojnosti i očuvanja romske tradicije u Bosni i Hercegovini.

U Bosni i Hercegovini, gdje živi i najveći broj pripadnika romske populacije ukoliko to poredimo sa zemljama u okruženju, i dalje se radi na standardizaciji romskog jezika. Predstavnici Ženske romske mreže ''Uspjeh'' izražavaju zabrinutost, budući da njihov jezik ni danas nije priznat niti prihvaćen.

„Imamo zeleno svjetlo što se tiče Ministarstva i čak i ovaj Akcioni plan koji je revidiran, čekamo da ga Vijeće ministara usvoji, on također govori o uvođenju romskog jezika u škole, kao dio fakultativne nastave, tako da to neće biti samo u Tuzlanskoim kantonu“, kazala je Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja Bolja budućnost.

Ako govorimo o posljednjem popisu stanovništva, u Bosni i Hercegovini živi 17 hiljada Roma, ali je pretpostavka da ih je mnogo više, budući da je većina iskazala pripadnost nekom od konstitutivnih naroda. Tako se pretpostavlja da na prostoru naše države živi 70 hiljada Roma. No bez obzira na to, romski jezik nestaje.

„ Možemo reći nažalost da dolazi do izumiranja romskog jezika. Sve manje i manje ljudi govori. Ne mogu da kažem da su to samo pojedinci krivi, ali sam ljut i na našu državu“, smatra Denis Mujić, romski medijator.

Određene korake kada je u pitanju uvođenje romskog jezika u određene institucije i ustanove, poduzeli su u Ministarstvu obrazovanja i nauke TK. Uskoro se očekuje i izrada nastavnog plana i programa vezanog za izučavanje ovog jezika.

„ Mi se nadamo da će taj nastavni plan biti gotov u toku godine i da bismo za narednu školsku godinu mogli ponuditi djeci, romskoj i neromskoj, izučavanje romskog jezika kao fakultativnog predmeta“, rekao je Fikret Vrtagić, pomoćnik ministra za obrazovanje i nauku TK.

Romski jezik je bogat i sadržajan. Govori se i koristi širom svijeta. Prije 11 godina svjetlo dana je ugledao i prvi bosansko – romski rječnik.

Izvor: federalna.ba/Dino Durmić