Danas (21.03.2022) na Međunarodni dan borbe protiv rasne diskriminacije aktivistice našeg udruženja su održale uličnu akciju sa koje su poslale poruku da kao društvo ne smijemo tolerisati i trebamo iskorjeniti svaki oblik rasizma koji se temelji na ideologiji rasne superiornosti.

Koncept ulične akcije je koncipiran interaktivno i uključivao je angažman prolaznika. Tim našeg udruženja i naše aktivistice su odabrale poruke uvredljivog sadržaja sa elementima govora mržnje i rasizma koje vrlo često imamo prilike pročitati na društvenim mrežama i različitim internet stranicama namjenjene Romima/kinjama. Poruke u vidu ceduljica smo stavile u kutiju i na uličnoj akciji zamolili prolaznike da nasumičnim odabirom izaberu poruku , pročitaju i istu našoj  romskoj aktivistici kažu u lice. Prolaznici/e su dobile informacije da su sadržaji poruka uvredljivi, rasistički, da se radi o govoru mržnje. Neki od prolaznika su pristali neki su odbili da pročitaju poruku koju su odabrali i zamolili smo da sa nama podjele kako su se osjećali. Bilo je tu osjećaja ljutnje, zgroženosti, bilo je i suza ali bilo je nažalost i odobravanja nekih od poruka.

Neke od povratnih informacija koje smo dobili od prolaznika su: „ Loše je ovo reći ali sami ste krivi što udajete i ženite djecu“, „Ja ovo nikad nikome ne bi mogla reći, posebno ne Vama , ja de volim veseliti sa Romima“, „Teško mi je bilo reći ovoj divnoj gospođi da je ciganka koju treba  iseliti iz grada , osjećam se jako loše i neka jer će mi ovaj osjećaj ostati zapamćen sljedeći put kada čujem da neko ovako govori“, „Osjećao sam se neugodno“, „Ja ovo ne mogu reći , ja ne vjerujem da bi neko nekome ovako šta rekao“, „Odvratno mi je da kažem ovako nešto i pozivam sve ljude da imaju poštovabnja jedni drugima“ , „Možda da završavate škole ne bi vam se ovo govorilo“.

Borba protiv rasizma kroz zakonodavstvo i obrazovanje je ključna.  One se moraju boriti protiv korijena rasizma i pozabaviti se naslijeđem prošlosti. Također je neophodno sistematski se boriti protiv govora mržnje i rasističkih zločina. Sljedeće krucijalno područje intervencije je - policija. Države moraju ukloniti rasizam i nekažnjavanje za rasističke zločine koje su počinili oni koji su zaduženi za provođenje zakona. Zakon i praksa također moraju biti osnaženi, kako bi se osigurala jednakost u pristupu obrazovanju, zapošljavanju, stanovanju i zdravstvenoj zaštiti. Međutim, promjena se ne postiže samo zakonodavstvom. Napori na polju obrazovanja su presudni. Školski programi trebali bi bolje odražavati povijest i kulturno naslijeđe ljudi afričkog podrijetla i njihov doprinos razvoju naših društava.

Ne postoji nedostatak pravnih, profesionalnih i financijskih alata da se sve to postigne. Ono što nedostaje je politička volja.

 Nadajmo se svima da će tamni oblaci rasnih predrasuda uskoro proći i da će u neko ne tako daleko sutra blistave zvijezde ljubavi i bratstva zasjati nad našom velikom nacijom u svoj svojoj svjetlucavoj ljepoti. - Martin Luther King

Ženska romska mreža „Uspjeh“ Bosne i Hercegovine najavljuje uličnu akciju povodom Međunarodnog dana borbe protiv rasne diskriminacije.

8. marta 2022 god. na Međunarodni dan žena, ženska romska mreža „Uspjeh“ u Bosni i Hercegovini započela je kampanju mjesec dana ženskog romskog aktivizma koja će trajati sve do 08. aprila 2022, Svjetski dan Roma i Romkinja. Kampanjom šaljemo poruku da nismo ravnopravne, naše potrebe i položaj nisu vidljivi u javnim politikama, ne osjećamo se sigurno, nismo uključene i živimo život koji nam ne osigurava dostojanstvo.

 Rasna diskriminacija Roma i Romkinja u BiH je nažalost i dalje široko rasprostranjena i radi se o pojavi koja predstavlja kritičnu prepreku za uključivanje Roma i Romkinja  u šire društvo i djeluje tako da im onemogućava uživanje jednakih prava, mogućnosti i korisnog socijalno-ekonomskog sudjelovanja. Postoje mnogi primjeri koji ilustriraju rasnu diskriminaciju prema Romima/kinjama. Savremene pojave mogle bi, uzimajući u obzir cjelokupni kontekst, uključivati, ali nisu ograničene na:

• ustrajanje na diskriminatornim stereotipima o Romima i Romkinjama i protiv Roma i Romkinja i afirmiranje takvih stereotipa,
• okrivljavanje Roma i Romkinja, koristeći govor mržnje, za stvarne ili zamišljene socijalne, političke, kulturne, ekonomske i javnozdravstvene probleme,
• stereotipizacija Roma i Romkinja kao osoba koje se bave kriminalnim radnjama,
• upotrebu izraza „Ciganin” kao pogrdu,
• poticanje, opravdavanje i počinjenje nasilja nad romskim zajednicama, njihovom imovinom i pojedincima i pojedinkama,
• prisilna sterilizacija Romkinja,
• smatranje Roma i Romkinja kolektivno odgovornima za stvarne ili zamišljene postupke pojedinih članova romskih zajednica,
• širenje govora mržnje protiv romskih zajednica u bilo kojem obliku, primjerice u medijima, uključujući internet i društvene mreže.

 U 11:00 sati , 21. marta 2022 godine na Međunarodni dan borbe protiv rasne diskriminacije ćemo biti na gradskim trgovima u Tuzli, Kaknju, Visokom i Prnjavoru gdje ćemo zajedno poslati poruku da kao društvo ne smijemo tolerisati i trebamo iskorjeniti svaki oblik rasizma koji se temelji na ideologiji rasne superiornosti.

Pozivamo Vas da nam se pridružite.  

Romani women are being discriminated in wider society for being members of the Romani ethnic group, and in the Romani community for being women. This double discrimination has been additionally made difficult by Romani women being exposed to social exclusion seen through a very low access to education, employment and health care, which makes them especially vulnerable to various forms of gender-based violence. It is very important to put domestic violence as a topic in Romani communities, which are often excluded from prevention, protection and rehabilitation programmes. Romani women experiencing domestic violence are faced with a number of difficulties, due to poverty, social exclusion, and lack of social services where they live. Romani women, who report their husbands or partners, but continue sharing household with them, become faced with even harder violence. Not negligible: As a result of all these factors, there is still a strong feeling of shame and stigmatisation of victims, but also distrust towards mechanisms of protection, discouraging them to seek any assistance. Full support service must be provided and made widely available for full fight against gender-based violence, and especially against inter-sectional discrimination. This includes special measures of support that should be created and financially supported by the state and local institutions.

We invite you to read our policy brief.

The existing reports on Romani children education show extreme poverty, non-existence of valid documents on child birth, frequent change of residence, lack of awareness on importance of education of children and especially discrimination in educational system, as well as violence and inefficient existing mechanisms for inclusion of Romani children into the system of education. The available data indicate a very small number of secondary school and university students, and also that the attitude of local self-governance bodies towards education of Romani is usually very bad. The problem is even more complex for the Romani girls. Education is the most significant need for the Romani women, who most often leave education after primary school. Although the education is included in the education action plans, Romani women are insufficiently involved in creation of these action plans and there are no appropriate measures to improve the education of Romani women. Education has a very important impact to the overall improvement of the position of Romani women, since Romani women are not educated, have low qualification, making it impossible to find employment and to be included into economic strengthening programmes. Lack of education results
by unemployment, lack of entitlements, economic dependence, violence and a number of other problems. This makes the “vicious circle”, and in consequence problems arising one from another.

We invite you to read our policy brief. 

U okviru regionalnog projekta “Unapređenje rodne ravnopravnosti kroz process pristupanja EU” koji finansira Evropska unija i sufinansira Švedska međunarodna agencija za saradnju (SIDA). Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla kao implementacijski partner pod granta „Podrška Ženskoj romskoj mreži "Uspjeh" u zagovaranju za prava manjina u procesu EU integracija” raspisuje: JAVNI POZIV za angažovanje konsultanta/ice

 Pozadina zadatka: U okviru regionalnog projekta “Unapređenje rodne ravnopravnosti kroz process pristupanja EU” koji finansira Evropska unija i sufinansira Švedska međunarodna agencija za saradnju (SIDA).  Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla kao implementacijski partner provodi grant „Podrška Ženskoj romskoj mreži "Uspjeh" u zagovaranju za prava manjina u procesu EU integracija”. Sveukupni cilj projekta je: Jačanje kapaciteta Ženske romske mreže „Uspjeh“ BiH (organizacije uključene u aktivnosti Ženske romske Mreže “Uspjeh”) za efikasan dijalog sa vladama, delegacijama i uredima EU u BiH, Direkcijom za evropske integracije, lokalnim organizacijama civilnog društva (OCD) i drugim civilnim organizacijama u regionu, uz svijest svih uključenih o rodnoj dimenziji procesa pristupanja EU.

 Cilj zadatka: Osnovni cilj zadatka je razvijanje i provođenje dvodnevne  radionice za edukaciju i izgradnju kapaciteta članica ženske romske mreže „Uspjeh“ u oblasti zagovaranja. Romska ženska mreža „uspjeh“ je u aprilu 2021. godine revidirala Strategiju zagovaranja za poboljšanje položaja Romkinja u okviru aktuelnih politika u Bosni i Hercegovini za period april 2021 do aprila 2023. godine. Članicama Mreže je potrebno unapređenje znanja za adekvatno korištenje ovih dokumenata i vještina zagovaranja kako prema državnim institucijama tako i prema predstavnicima Evropske zajednice u Bosni  I Hercegovini.

Kompletan tekst javnog poziva možete preuzeti ovdje. 

“Samo su me savjetovali da se smirim, ništa više nisu učinili”. “Bila sam 12 dana bez smještaja, sa 5 djece na ulici, nakon što sam prijavila nasilje. Muž je ostao u kući“  N.N. je prijavila nasilje , očekivala je zaštitu i podršku , a nije joj pružena.

Svjedočenje Romkinje koja je žrtva nasilja samo je jedan od brojnih koji upozoravaju da mnoge žene, žrtve nasilja koje potraže zaštitu i podršku istu ne dobiju, odgovornost je svih nas da ne dozvolimo da niti jedna žrtva nasilja bez obzira na njenu etničku pripadnost, nivo obrazovanja, socijalni status ostane bez svog prava na zaštitu, prava na sigurnost i prava na dostojanstven život.

8. marta 2022 god. na Međunarodni dan žena, ženska romska mreža „Uspjeh“ u Bosni i Hercegovini započinje kampanju mjesec dana ženskog romskog aktivizma koja će trajati sve do 08. aprila 2022, Svjetski dan Roma i Romkinja. Kampanjom šaljemo poruku da nismo ravnopravne, naše potrebe i položaj nisu vidljivi u javnim politikama, ne osjećamo se sigurno, nismo uključene i živimo život koji nam ne osigurava dostojanstvo. Svakodnevno smo diskriminisane i kao žene i kao pripadnice romske etničke skupine što je dodatno usložnjeno i time da smo izložene društvenoj isključenosti koja se ogleda u veoma niskom pristupu obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj zaštiti, što nas čini posebno ranjivim na različite oblike rodno zasnovanog nasilja.

Romkinje koje doživljavaju nasilje u porodici suočavaju se sa više poteškoća zbog siromaštva, socijalne isključenosti i nedostatka socijalnih usluga u područjima u kojima žive. Romkinje koje prijave svoje muževe ili partnere, ali i dalje dijele isto domaćinstvo s njima, suočavaju se sa još većim nasiljem. Nezanemarivo: kao rezultat svih ovih faktora i dalje postoji snažan osjećaj sramote i stigmatizacije žrtava, ali i nepovjerenja u mehanizme zaštite, što ih obeshrabruje da potraže bilo kakvu pomoć. Za potpunu borbu protiv rodno zasnovanog nasilja, posebno intersekcionalne diskriminacije, mora se obezbijediti i učiniti široko dostupnim puna usluga podrške. To uključuje posebne mjere podrške koje država i lokalne institucije trebaju kreirati i finansijski podržati.

Nema zvaničnih podataka o rodno zasnovanom nasilju nad Romkinjama, jer se ovi podaci ne prikupljaju niti razvrstavaju. Ovo ozbiljno ugrožava mogućnost adresiranja problema kroz mjere i strategije, ne uzimajući u obzir specifičnosti sa kojima se Romkinje suočavaju. Prema dostupnim istraživanjima koje su provele ženske romske organizacije: 45,1% Romkinja je bilo izloženo nasilju, i to višestrukim oblicima, 47% Romkinja smatra da treba ostati u braku sa nasilnim mužem,  34% romske djece je svjedočilo fizičkom nasilju oca ili majčinog partnera nad majkom, 50% Romkinja ima ograničeno kretanje odnosno uslovljeno je dozvolom partnera/muža.

U 12:00 sati , 08. marta 2022 godine ćemo biti na gradskim trgovima u Tuzli, Kaknju, Visokom i Prnjavoru gdje ćemo zajedno poslati poruku da nasilje ne smije biti tolerisano i da svi imaju jednaka prava na zaštitu od nasilja. Pozivamo Vas da nam se pridružite.  

Informacije o svim događajima koji će se održavati tokom kampanje mjesec dana ženskog romskog aktivizma biti će dostupne na web stranicama www.zrm-uspjeh-ba, www.bolja-buducnost.org kao i na društvenim mrežama. Dodatne informacije se mogu dobiti i slanjem upita na e-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. ili na broj telefona 035 298 001.  

U okviru regionalnog projekta “Sprovođenje normi, mijenjanje stavova”, koji finansira Evropska unija, a provodi UN Women, Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla kao implementacijski partner pod granta „Koristimo dostupne mehanizme kako bismo se zaštitili od nasilja i diskriminacije“ raspisuje: JAVNI POZIV  za dostavljanje ponude za snimanje i emitovanje tematskih TV emisije. 

Osnovni cilj zadatka je snimanje i emitovanje 3 tematske TV emisije u okviru kampanje mjesec dana ženskog romskog aktivizma pod nazivom „Moje je pravo, a ne privilegija“ koja će se implementirati u periodu od 08. Marta do 08. Aprila 2022. Koncept emisije u trajanju od najmanje pola sata, a ne više od sat vremena treba uključivati snimanje TV emisije u studiju medijske kuće uz učešće profesionalnog/e voditelja/ice. S obzirom da ovaj javni poziv uključuje razvoj i izradu 3 zasebne TV emisije samim tim i teme emisija su podjeljene na sljedeće oblasti:

1. Obrazovanje romskih djevojčica u skladu sa kreirarnom sažetom politikom dostupnom na sljedećem linku: https://www.bolja-buducnost.org/index.php/bs/component/k2/item/677-zacarani-krug-nejednakosti-gdje-su-romske-djevojcice-u-obrazovanju.
2. Rodno-zasnovano nasilje prema Romkinjama u skladu sa sa kreirarnom sažetom politikom dostupnom na sljedećem linku: https://www.bolja-buducnost.org/index.php/bs/component/k2/item/673-kada-zakoni-ne-vrijede-jednako-rodno-zasnovano-nasilje-prema-romkinjama
3. Značaj i doprinos Platforme za unaprijeđenje prava i položaja Romkinja u BiH , dokument dostupan na https://www.zrm-uspjeh.ba/index.php/bs/dokumenti

 Svaka od navedenih emisija treba sadržavati i kratki osvrt na situaciju sa pandemijom COVID-19 u kontekstu pružanja usluga marginalizovanim grupama za vrijeme humanitarnih i drugih kriza.

 Goste u emisiji u skladu sa tematikom svake od emisije obezbjeđuje Udruženje žena Romkinja “Bolja budućnost” grada Tuzla sa svojim lokalnim partnerima. Na ovaj javni poziv se mogu prijaviti lokalne, kantonalne, entitetske i nacionalne  televizijske kuće s tim da će se prednost dati onim medijskim kućama koje svojim signalom pokrivaju projektne lokacije Tuzla, Kakanj i Prnjavor.

Kompletan poziv možete preuzeti ovdje. 

Postojeći izvještaji o obrazovanju romske djece navode ekstremno siromaštvo, nepostojanje validnih dokumenata o rođenju djece, česte promjene mjesta stanovanja, nedostatak svijesti o značaju obrazovanja djece, a posebno diskriminaciju u školskom sistemu, te nasilje i neefikasne postojeće mehanizme uključenja romske djece u obrazovni sistem. Dostupni podaci ukazuju na veoma mali broj srednjoškolaca i studenata, te da je odnos organa lokalne samouprave prema obrazovanju Roma često veoma loš. Problem se dodatno usložnjava za romske djevojčice. Obrazovanje je najznačajnija potreba za Romkinje, koje najčešće nakon osnovnog obrazovanja napuštaju školovanje. 

Ženska romska mreža "Uspjeh" u Bosni i Herecgovini je izradila dokument sažetak politike u oblasti u kojima naglašavamo da iako se obrazovanje tretira akcionim planovima za obrazovanje, Romkinje nisu dovoljno uključene u kreiranje ovih akcionih planova i nisu adekvatno uvrštene mjere koje će unaprijediti obrazovanje Romkinja. Oblast obrazovanja ima veoma snažan uticaj na sveukupno poboljšanje položaja Romkinja obzirom da su žene Romkinje neobrazovane s niskim kvalifikacijama što onemogućava njihovo zapošljavanje i uključivanje u programe ekonomskog osnaživanja. Nedostatak obrazovanja rezultira nezaposlenošću, nedostatkom prava, ekonomskom zavisnošću, nasiljem i nizom drugih problema. Sve to čini "začarani krug" i posljedične probleme koji proizlaze jedan iz drugog.

Sažetak politike je kreiran u okviru  regionalnog projekta “Zaustavljanje nasilja nad ženama na Zapadnom Balkanu i u Turskoj: Provođenje normi, promjena mišljenja” koji provodi UN Women uz finansijsku podršku Evropske unije gdje je Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla kao implementacijski partner pod granta „Koristimo dostupne mehanizme kako bismo se zaštitili od nasilja i diskriminacije".

Dokument sažetka politike u cijelosti možete preuzeti ovdje.