Udruženje žena Romkinja (UŽR) “BOLJA BUDUĆNOST” je registrovano kao lokalna, neprofitna nevladina organizacija koja je vaspitno-obrazovnog i socijalno-humanitarnog karaktera.
Pročitaj više...U okviru regionalnog projekta “Zaustavljanje nasilja nad ženama na Zapadnom Balkanu i u Turskoj: Provođenje normi, promjena mišljenja” koji provodi UN Women uz finansijsku podršku Evropske unije, Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla kao implementacijski partner pod granta „Koristimo dostupne mehanizme kako bismo se zaštitili od nasilja i diskriminacije“ raspisuje: JAVNI POZIV za angažovanje volontera/ki u sklopu kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno-zasnovanog nasilja u periodu od 25.11. do 10.12.2021 godine.
Cjelokupni poziv možete preuzeti ovdje.
OTVORENO PISMO
„Priznajući potrebu za sveobuhvatnim sporazumom radi okončanja tragičnog sukoba u regiji“, strane potpisnice su se 21.11.1995. godine sporazumjele o aspektima mirovnog sporazuma, potpisanog u Dejtonu mjesec dana kasnije. Stavljajući u fokus okončanje oružanog sukoba ali i uspostavu okvira za održavanje mira, Aneksom 4 je Bosna i Hercegovina dobila Ustav – pregovaran i prihvaćen van uobičajene ustavne procedure. Dolazeći iz potrebe za mirom, a manje iz potrebe za građanskom državom, sudbina i mira i građanskog je ostala nesretno uokvirena prije 26 godina unutar Opšteg mirovnog sporazuma za mir. Malo, gotovo nikako, progresa u razvoju ideje pozitivnog mira, istinskog pomirenja, preuzimanja vlasništva nad ustavom i identitetskog građanskog prepoznavanja se desilo u ovom vremenskom periodu. Zarobljeni mirovnim sporazumom koji je dostigao svoj limit i sa dubokim nepovjerenjem i distancom od ustava, građani i građanke Bosne i Hercegovine ostaju na marginama građanskog, participativnog, ravnopravnog.
Sav progres koji je ostvaren se može sažeti u sramotno dugo neprovedene presude Evropskog suda za ljudska prava: Ustav BiH je diskriminirajući u izbornim pravima. Progres, jer ovo vrlo jasno artikuliše zahtjev za izmjenom Ustava u pogledu eliminacije diskriminacije, bazirane na etničkom i teritorijalnom principu, a koji je postignut tužbama građana i građanki BiH. Protiv vlastite države – ukupno pet puta. Još uvijek – odgovora niti jednakosti nema. Država se prema vlastitim građanima/kama odnosi bez poštovanja, bez uvažavanja i bez odgovornosti.
Svake godine Otvoreno pismo Inicijative građanke za ustavne promjene podsjeća i poziva na sveobuhvatan i transparentan proces ustavne reforme. Isti problemi ostaju sve ove godine:
Neophodno je istaknuti da održavanje negativnog mira i deluzija o beskonačnom prolongiranju izmjene Ustava nisu realne. Građani i građanke BiH ne žive dobro, nemaju jednaka prava, uskraćuje im se učešće u reformama koje se direktno odražavaju na njihove živote, i ne uvažavaju se njihovi zahtijevi. Ova godina je pokazala da su ‘napori’ uloženi u eliminaciju ovakvih praksi samo kozmetičke izmjene (ili njihovi pokušaji), bez stvarne namjere ili cilja da do potrebnih promjena dođe.
Inicijativa građanke za ustavne promjene još jednom podsjeća na zahtjeve za ugradnjom građanskih principa u ustavnu reformu i u konačnici u izmjene ustava, a koje bi značile: uključenje građanki-žena u reformski proces odnosno uključenje zahtjeva koji dolaze od više od polovine stanovnika ove zemlje u Ustav; obezbjeđenje jednakosti u pravima i mogućnostima za građane i građanke neovisno od toga u kojem dijelu države žive; garanciju afirmativnih mjera za manje zastupljeni spol; u konačnici ispunjavanje zahtjeva koji proizilaze is sastavnog dijela našeg Ustava – Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije žena.
Pozivamo na ustavne promjene, ali ne kao dugoročni proces, već kao sistemski i konstruktivan odgovor na dugoročnu diskriminaciju i ignorisanje potreba i zahtjeva građana/ki. Već u narednoj – izbornoj godini, imamo priliku za koju ne želimo da se u naše ime uzaludno potroši. Ova država je u konačnici država građana/ki, koji su više od konstitutivnog i manje od uvaženog.
Inicijativa Građanke za ustavne promjene
Međunarodni dan romskog jezika obilježen je 04.11.2021 u Tuzli. Kako su istaknuli predstavnici romskih udruženja sa ovog područja, porazna ječinjenica da pravo na izučavanje svog jezika još uvijek čekaju. Očuvanje tradicijskih vrijednosti i izučavanje romskog jezika u školama, jako je bitno i u pogledu opstojnosti i očuvanja romske tradicije u Bosni i Hercegovini.
U Bosni i Hercegovini, gdje živi i najveći broj pripadnika romske populacije ukoliko to poredimo sa zemljama u okruženju, i dalje se radi na standardizaciji romskog jezika. Predstavnici Ženske romske mreže ''Uspjeh'' izražavaju zabrinutost, budući da njihov jezik ni danas nije priznat niti prihvaćen.
„Imamo zeleno svjetlo što se tiče Ministarstva i čak i ovaj Akcioni plan koji je revidiran, čekamo da ga Vijeće ministara usvoji, on također govori o uvođenju romskog jezika u škole, kao dio fakultativne nastave, tako da to neće biti samo u Tuzlanskoim kantonu“, kazala je Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja Bolja budućnost.
Ako govorimo o posljednjem popisu stanovništva, u Bosni i Hercegovini živi 17 hiljada Roma, ali je pretpostavka da ih je mnogo više, budući da je većina iskazala pripadnost nekom od konstitutivnih naroda. Tako se pretpostavlja da na prostoru naše države živi 70 hiljada Roma. No bez obzira na to, romski jezik nestaje.
„ Možemo reći nažalost da dolazi do izumiranja romskog jezika. Sve manje i manje ljudi govori. Ne mogu da kažem da su to samo pojedinci krivi, ali sam ljut i na našu državu“, smatra Denis Mujić, romski medijator.
Određene korake kada je u pitanju uvođenje romskog jezika u određene institucije i ustanove, poduzeli su u Ministarstvu obrazovanja i nauke TK. Uskoro se očekuje i izrada nastavnog plana i programa vezanog za izučavanje ovog jezika.
„ Mi se nadamo da će taj nastavni plan biti gotov u toku godine i da bismo za narednu školsku godinu mogli ponuditi djeci, romskoj i neromskoj, izučavanje romskog jezika kao fakultativnog predmeta“, rekao je Fikret Vrtagić, pomoćnik ministra za obrazovanje i nauku TK.
Romski jezik je bogat i sadržajan. Govori se i koristi širom svijeta. Prije 11 godina svjetlo dana je ugledao i prvi bosansko – romski rječnik.
Izvor: federalna.ba/Dino Durmić
25. Oktobra 2021 u Sarajevu prisustvovali smo sastanku sa delegacijom Vlade Slovačke Republike koju je predvodila opunomoćenica Vlade Slovačke Republike zaromske zajednice , gđa. Andrea Bučkova. Osim gdje Bučkova i članova njene delegacije sastanku je prisustvovao i ambasador Slovačke u BiH, g. Martin Kačo, kao i zamjenik ambasadora , g. Patrik Turošik. Na sastanku Direktorica našeg udruženja Indira Bajramović je predstavila rad i aktivnosti koje provodimo te sa članovima/cama delegacije razmjenila iskustva kada je u pitanju položaj Roma/Romkinja u BiH i u Slovačkoj. U narednim danima predstoji i zajednički sastanak delegacije Vlade Slovačke republike i sa članicama ženske romske mreže "Uspjeh" u BiH.
Da li znate šta su rodno osjetljivi indikatori? To su indikatori koji mogu ukazati na promjene u ulozi i položaju žena i muškaraca tokom vremena, te mjere da li se ostvaruje rodna ravnopravnost. Korištenje rodno osjetljivih indikatora će doprinijeti djelotvornijem planiranju i sprovođenju programa. Prepoznajući važnost ovih indikatora ali i borbe za ravnopravnost spolova, Misija OSCE-a u BiH organizovala je dvodnevnu radionicu o rodno osjetljivim indikatorima za članice ženske romske mreže "Uspjeh" u Zenici u periodu od 20 -21. Oktobra 2021.
Gender Centar Federacije Bosne i Hercegovine je 25.10.2021. godine objavio Javni poziv za podnošenje prijedloga projekta za dodjelu sredstava vaninstitucionalnim partnerima FIGAP II programa – nevladninim organizacijama i drugim organizacijama civilnog društva u oblasti unapređenja položaja višestruko marginaliziranih grupa žena i muškaraca pripadnika/ca romske nacionalne manjine, kroz provođenje promotivnih aktivnosti i kampanja za podizanje svijesti javnosti u pogledu nasilja nad ženama i nasilja u porodici kao kršenju ljudskih prava, uključujući i konkretne poruke upućene dječacima i muškarcima o njihovoj odgovornosti u pogledu prevencije i ukidanja nasilja nad ženama i nasilja u porodici.
Link za Javni poziv: https://www.gcfbih.gov.ba/javni-poziv-12/
U okviru regionalnog projekta “Sprovođenje normi, mijenjanje stavova”, koji finansira Evropska unija, a provodi UN Women, Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla kao implementacijski partner pod granta „Koristimo dostupne mehanizme kako bismo se zaštitili od nasilja i diskriminacije“ raspisuje: JAVNI POZIV za angažovanje konsultanta/ice
Pozadina zadatka: U okviru regionalnog projekta “Sprovođenje normi, mijenjanje stavova”, koji finansira Evropska unija, a provodi UN Women, Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla kao implementacijski partner provodi grant „Koristimo dostupne mehanizme kako bismo se zaštitili od nasilja i diskriminacije“. Sveukupni cilj projekta je „Bolji pristup i poboljšanje pružanja usluga za žene iz manjinskih i ugroženih skupina“. Aktivnosti projekta se provode u partnerstvu između aplikantskog udruženja “Bolja buducnost” Tuzla, Udruženja “Romska djevojka-Romani ćej” iz Prnjavora i udruženja Romkinja centar za majke „Nada“ Kakanj. Pojedine aktivnosti projekta se implementiraju sa članicama ženske romske mreže „Uspjeh“.
Cilj zadatka: Osnovni cilj zadatka je razvijanje i provođenje dvodnevne radionice za edukaciju i izgradnju kapaciteta članica ženske romske mreže „Uspjeh“ u oblasti zagovaranja uz izradu dokumenta Sažetka politike na ne više od 2 stranice po specifičnoj oblasti (max do 3 oblasti) iz Platforme za unaprjeđenje prava položaja Romkinja u BiH ( dostupna na: https://www.zrm-uspjeh.ba/index.php/bs/dokumenti ). Troškove smještaja, ishrane i troškove transporta za učešće konsultanta/kinje na radionice snosi organizator. Cilja zadatka je i provesti konsultacije (On- line) po potrebi, a do finalizacije dokumenta.
Cjelokupan javni poziv možete preuzeti ovdje.
U okviru regionalnog projekta “Sprovođenje normi, mijenjanje stavova”, koji finansira Evropska unija, a provodi UN Women, Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla kao implementacijski partner pod granta „Koristimo dostupne mehanizme kako bismo se zaštitili od nasilja i diskriminacije“ raspisuje: JAVNI POZIV za dostavljanje ponude za snimanje i emitovanje tematskih TV emisija u Tuzli, Kakanju i Prnjavoru.
Pozadina zadatka: U okviru regionalnog projekta “Sprovođenje normi, mijenjanje stavova”, koji finansira Evropska unija, a provodi UN Women, Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla kao implementacijski partner provodi grant „Koristimo dostupne mehanizme kako bismo se zaštitili od nasilja i diskriminacije . Sveukupni cilj projekta je „Bolji pristup i poboljšanje pružanja usluga za žene iz manjinskih i ugroženih skupina “. Aktivnosti projekta se provode u partnerstvu između aplikantskog udruženja “Bolja buducnost” Tuzla, Udruženja “Romska djevojka-Romani ćej” iz Prnjavora i udruženja Romkinja centar za majke „Nada“ Kakanj. Projekat se implementira na području Tuzle, Kaknja, Prnjavora i Vukosavlja.
Cilj zadatka: Osnovni cilj zadatka je snimanje i emitovanje tematske TV emisije u okviru 16 dana aktivizma protiv rodno-zasnovanog nasilja. (više o kampanji 16 dana aktivizma: https://arsbih.gov.ba/znacajni-datumi/16-dana-aktivizma/ ). Koncept emisije u trajanju od najmanje pola sata treba uključivati snimanje TV emisije u studiju medijske kuće uz učešće profesionalnog voditelja/voditeljke. Tema emisije je u oblasti zaštite od rodno-zasnovanog nasilja te se zasniva na mjerama i preporukama Platforme za unaprjeđenje prava položaja Romkinja u BiH u toj specifičnoj oblasti (Platforma dostupna na: https://www.zrm-uspjeh.ba/index.php/bs/dokumenti ). Emisija treba da sadržava i osvrt na situaciju sa pandemijom COVID-19 u kontekstu pružanja usluga marginalizovanim grupama za vrijeme humanitarnih i drugih kriza. Goste/gošće u emisiji (od 3-4) obezbjeđuje implementacijski partner sa svojim lokalnim partnerima.
Cjelokupan tekst javnog poziva možete preuzeti ovdje.
Državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima i iligealne imigracije za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu 14. Oktobra održao je Referalni sastanak sa organizacijama civilnog društva i međunarodnim organizacijama koje se bave pitanjem borbe protiv trgovine ljudima. Direktorica našeg udruženja je prisustvovala navedenom sastanku na kojem se između ostalog sa učesnicima/cama podjeljena informacija o stanju trgovine ljudima u BiH i preporukama iz Izvještaja Američkog State Deparmenta te informacije vezano za statistički portal. Učesnici/e su imali prilike dobiti i informacije o grant sredstvima za finansiranje nevladinih organizacija koje će vršiti smještaj i zbrinjavanje žrtava trgovine ljudima.