Foto galerija

Video kutak

Dokumenti

Donatori

 

Dobrodošli

Udruženje žena Romkinja (UŽR) “BOLJA BUDUĆNOST” je registrovano kao lokalna, neprofitna nevladina organizacija koja je vaspitno-obrazovnog i socijalno-humanitarnog karaktera.

Pročitaj više...
U periodu 17.11-18.11.2021 godine održan u Sarajevu je sastanak članica ženske romske mreže "Uspjeh". Na sastanku smo detaljno dogovorile zajedničke aktivnosti članica mreže u sklopu 16 Dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja od 25.11.2021 do 10.12.2021 godine. Aktivnosti koje će mreža u ovom periodu provesti jesu ulične akcije, rad u zajednici , medijski istupi. Kampanja treba da dovede u fokus svog rada okvir ljudskih prava i koristi ga kako bi osigurala da državni i nedržavni akteri pokažu odgovornost za nasilje nad ženama. 
 
Sastanak se organizovao uz finansijsku podršku OAK Fondacije kroz TRAG fondaciju kao dio projekta institucionalne podrške ženskoj romskoj mreži "Uspjeh" čiji je nosilac Udruženje žena Romkinja "Bolja budućnost" grada Tuzla.
Ponedjeljak, 22 Novembar 2021 12:42

Javni poziv za angažovanje volontera/ki

U okviru regionalnog projekta “Zaustavljanje nasilja nad ženama na Zapadnom Balkanu i u Turskoj: Provođenje normi, promjena mišljenja” koji provodi UN Women uz finansijsku podršku Evropske unije,  Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla kao implementacijski partner pod granta „Koristimo dostupne mehanizme kako bismo se zaštitili od nasilja i diskriminacije“ raspisuje: JAVNI POZIV za angažovanje volontera/ki u sklopu kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno-zasnovanog nasilja u periodu od 25.11. do 10.12.2021 godine. 

Cjelokupni poziv možete preuzeti ovdje. 

 

 

OTVORENO PISMO

„Priznajući potrebu za sveobuhvatnim sporazumom radi okončanja tragičnog sukoba u regiji“, strane potpisnice su se 21.11.1995. godine sporazumjele o aspektima mirovnog sporazuma, potpisanog u Dejtonu mjesec dana kasnije. Stavljajući u fokus okončanje oružanog sukoba ali i uspostavu okvira za održavanje mira, Aneksom 4 je Bosna i Hercegovina dobila Ustav – pregovaran i prihvaćen van uobičajene ustavne procedure. Dolazeći iz potrebe za mirom, a manje iz potrebe za građanskom državom, sudbina i mira i građanskog je ostala nesretno uokvirena prije 26 godina unutar Opšteg mirovnog sporazuma za mir. Malo, gotovo nikako, progresa u razvoju ideje pozitivnog mira, istinskog pomirenja, preuzimanja vlasništva nad ustavom i identitetskog građanskog prepoznavanja se desilo u ovom vremenskom periodu. Zarobljeni mirovnim sporazumom koji je dostigao svoj limit i sa dubokim nepovjerenjem i distancom od ustava, građani i građanke Bosne i Hercegovine ostaju na marginama građanskog, participativnog, ravnopravnog.

Sav progres koji je ostvaren se može sažeti u sramotno dugo neprovedene presude Evropskog suda za ljudska prava: Ustav BiH je diskriminirajući u izbornim pravima. Progres, jer ovo vrlo jasno artikuliše zahtjev za izmjenom Ustava u pogledu eliminacije diskriminacije, bazirane na etničkom i teritorijalnom principu, a koji je postignut tužbama građana i građanki BiH. Protiv vlastite države – ukupno pet puta. Još uvijek – odgovora niti jednakosti nema. Država se prema vlastitim građanima/kama odnosi bez poštovanja, bez uvažavanja i bez odgovornosti.

Svake godine Otvoreno pismo Inicijative građanke za ustavne promjene podsjeća i poziva na sveobuhvatan i transparentan proces ustavne reforme. Isti problemi ostaju sve ove godine:

  • Izmjene Ustava nisu prioritet u BiH, ne postoji ozbiljna politička volja za promjenom niti ozbiljno razmatranje postojećih građanskih zahtjeva;
  • Zvanični razgovori o ustavnoj reformi su bazirani na etničkom principu, paritetu baziranom na istom i održavanju balansa između tri etničke-konstitutivne grupe;
  • O ustavnoj reformi se pregovara iza zatvorenih vrata, u ekskluzivnom društvu vodećih političkih (nacionalističkih) elita koje ignorišu i isključuju građanske glasove ne samo iz sadržaja reformi već i iz učešća u istim;
  • Ustavna reforma je oteta i zloupotrijebljena, posebno u posljednjoj godini, za partikularne interese koji teže dodatnom produbljavanju etničkih razlika i kreiranju politički čistih etničkih prostora kroz izmjene Izbornog zakona, umjesto da se radi na eliminaciji postojeće i ustavne i izborne diskriminacije;
  • Odgovori na ove probleme su mlaki – međunarodna zajednica, opozicija, akademija čine tek dio slabih glasova protiv daljeg zatvaranja države u isključivo etničke okvire, deprivacije stanovnika ove države od njihovog građanskog identiteta i svih drugih identiteta koji su van konstitutivnih. Podržavanje gorenavedenih politika od strane međunarodne zajednice učvršćuje zamrznuti konflikt u BiH i udaljava od rješenja koja će značiti istinsku promjenu.

Neophodno je istaknuti da održavanje negativnog mira i deluzija o beskonačnom prolongiranju izmjene Ustava nisu realne. Građani i građanke BiH ne žive dobro, nemaju jednaka prava, uskraćuje im se učešće u reformama koje se direktno odražavaju na njihove živote, i ne uvažavaju se njihovi zahtijevi. Ova godina je pokazala da su ‘napori’ uloženi u eliminaciju ovakvih praksi samo kozmetičke izmjene (ili njihovi pokušaji), bez stvarne namjere ili cilja da do potrebnih promjena dođe.

 

Inicijativa građanke za ustavne promjene još jednom podsjeća na zahtjeve za ugradnjom građanskih principa u ustavnu reformu i u konačnici u izmjene ustava, a koje bi značile: uključenje građanki-žena u reformski proces odnosno uključenje zahtjeva koji dolaze od više od polovine stanovnika ove zemlje u Ustav; obezbjeđenje jednakosti u pravima i mogućnostima za građane i građanke neovisno od toga u kojem dijelu države žive; garanciju afirmativnih mjera za manje zastupljeni spol; u konačnici ispunjavanje zahtjeva koji proizilaze is sastavnog dijela našeg Ustava – Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije žena. 

Pozivamo na ustavne promjene, ali ne kao dugoročni proces, već kao sistemski i konstruktivan odgovor na dugoročnu diskriminaciju i ignorisanje potreba i zahtjeva građana/ki. Već u narednoj – izbornoj godini, imamo priliku za koju ne želimo da se u naše ime uzaludno potroši. Ova država je u konačnici država građana/ki, koji su više od konstitutivnog i manje od uvaženog.

Inicijativa Građanke za ustavne promjene

Međunarodni dan romskog jezika obilježen je 04.11.2021 u Tuzli. Kako su istaknuli predstavnici romskih udruženja sa ovog područja, porazna ječinjenica da pravo na izučavanje svog jezika još uvijek čekaju. Očuvanje tradicijskih vrijednosti i izučavanje romskog jezika u školama, jako je bitno i u pogledu opstojnosti i očuvanja romske tradicije u Bosni i Hercegovini.

U Bosni i Hercegovini, gdje živi i najveći broj pripadnika romske populacije ukoliko to poredimo sa zemljama u okruženju, i dalje se radi na standardizaciji romskog jezika. Predstavnici Ženske romske mreže ''Uspjeh'' izražavaju zabrinutost, budući da njihov jezik ni danas nije priznat niti prihvaćen.

„Imamo zeleno svjetlo što se tiče Ministarstva i čak i ovaj Akcioni plan koji je revidiran, čekamo da ga Vijeće ministara usvoji, on također govori o uvođenju romskog jezika u škole, kao dio fakultativne nastave, tako da to neće biti samo u Tuzlanskoim kantonu“, kazala je Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja Bolja budućnost.

Ako govorimo o posljednjem popisu stanovništva, u Bosni i Hercegovini živi 17 hiljada Roma, ali je pretpostavka da ih je mnogo više, budući da je većina iskazala pripadnost nekom od konstitutivnih naroda. Tako se pretpostavlja da na prostoru naše države živi 70 hiljada Roma. No bez obzira na to, romski jezik nestaje.

„ Možemo reći nažalost da dolazi do izumiranja romskog jezika. Sve manje i manje ljudi govori. Ne mogu da kažem da su to samo pojedinci krivi, ali sam ljut i na našu državu“, smatra Denis Mujić, romski medijator.

Određene korake kada je u pitanju uvođenje romskog jezika u određene institucije i ustanove, poduzeli su u Ministarstvu obrazovanja i nauke TK. Uskoro se očekuje i izrada nastavnog plana i programa vezanog za izučavanje ovog jezika.

„ Mi se nadamo da će taj nastavni plan biti gotov u toku godine i da bismo za narednu školsku godinu mogli ponuditi djeci, romskoj i neromskoj, izučavanje romskog jezika kao fakultativnog predmeta“, rekao je Fikret Vrtagić, pomoćnik ministra za obrazovanje i nauku TK.

Romski jezik je bogat i sadržajan. Govori se i koristi širom svijeta. Prije 11 godina svjetlo dana je ugledao i prvi bosansko – romski rječnik.

Izvor: federalna.ba/Dino Durmić

02.11.2021 u Vukosavlju smo održali prvu sesiju izgradnje kapaciteta državnih i nedržavnih pružaoca usluga kako bi zajedno adresirali stigmu i predrasude u pružanju usluga ženama iz marginalizovanih grupa posebno za vrijeme humanitarnih kriza. Tema sesije u Vukosavlju je bila „ Kompleksnost patrijarhalno- tradicionalnog uređenja romske zajednice i položaj Romkinja u ovakvim zajednicama“. Tokom diskusije učesnici/e su razgovarali i pojavnim oblicima da se pojedina krivična djela poput dječijih ugovorenih brakova smatraju običajnim pravom romske zajednice što se može protumačiti i kroz utjecaj patrijarhata. Diskusija je ukazala na postojanje i dalje stereotipa i predrasuda od strane pružaoca usluga prema Romima/kinjama posebno kada su u pitanju krivična djela koja se karakterišu kao običajno pravo neke zajednice. Istaknuto je da Običajno pravo kao skup običaja kojima izvor nije u nekom pravnom propisu ne može biti "jače" od Zakona posebno kada su u pitanju krivična djela. Sesija u Vukosavlju je organizovana i održana u partnerstvu sa udruženjem "Romska djevojka-Romani ćej" iz Prnjavora koji je lokalni partner na projektu Udruženju žena Romkinja "Bolja budućnost" grada Tuzla.
Sesija se organizuje u sklopu regionalnog projekta “Zaustavljanje nasilja nad ženama na Zapadnom Balkanu i u Turskoj: Provođenje normi, promjena mišljenja” koji provodi UN Women uz finansijsku podršku Evropske unije.
01.11.2021 u Prnjavoru smo održali prvu sesiju izgradnje kapaciteta državnih i nedržavnih pružaoca usluga kako bi zajedno adresirali stigmu i predrasude u pružanju usluga ženama iz marginalizovanih grupa posebno za vrijeme humanitarnih kriza. Tema sesije u Prnjavoru je bila „ Kompleksnost patrijarhalno- tradicionalnog uređenja romske zajednice i položaj Romkinja u ovakvim zajednicama“. Nakon razmjene informacija i diskusije učesnici/e sesije , a koji dolaze iz lokalnih institucija su se složili oko toga da je tema izrazito korisna sa sve predstavnike/ce institucija. Generalni zaključak koji se može istaći jeste da utjecaj partijarhalnog uređenja romske zajednica uzrokuje ograničenja u postizanju punog potencijala za Romkinje kao aktivnih akterki u poboljšanju položaja romske zajednice ali je ujedno istaknuto da je utjecaj patrijarhata prisustan i u ne romskim zajednicama posebno u ruralnim područjima. Sesija je organizovana i održana u partnerstvu sa udruženjem "Romska djevojka-Romani ćej" iz Prnjavora koji je lokalni partner na projektu Udruženju žena Romkinja "Bolja budućnost" grada Tuzla.
Sesija se organizuje u sklopu regionalnog projekta “Zaustavljanje nasilja nad ženama na Zapadnom Balkanu i u Turskoj: Provođenje normi, promjena mišljenja” koji provodi UN Women uz finansijsku podršku Evropske unije.
Danas, ( 26.10.2021) u Tuzli smo održali prvu sesiju izgradnje kapaciteta državnih i nedržavnih pružaoca usluga kako bi zajedno adresirali stigmu i predrasude u pružanju usluga ženama iz marginalizovanih grupa posebno za vrijeme humanitarnih kriza. Tema današnje sesije u Tuzli je bila „ Kompleksnost patrijarhalno- tradicionalnog uređenja romske zajednice i položaj Romkinja u ovakvim zajednicama“. Nakon razmjene informacija i diskusije učesnici/e današnje sesije , a koji dolaze iz lokalnih i kantonalnih institucija su donijeli zajednički zaključak da rad u samoj zajednici je ključan te da promjena stavova vezanim za položaj Romkinja te žena generalno je dugotrajan proces ali da ovakvi projekti i aktivnosti će doprinjeti postizanju rodne ravnopravnosti u budućnosti.
Sesija se organizuje u sklopu regionalnog projekta “Zaustavljanje nasilja nad ženama na Zapadnom Balkanu i u Turskoj: Provođenje normi, promjena mišljenja” koji provodi UN Women uz finansijsku podršku Evropske unije.

25. Oktobra 2021 u Sarajevu prisustvovali smo sastanku sa delegacijom Vlade Slovačke Republike koju je predvodila opunomoćenica Vlade Slovačke Republike zaromske zajednice , gđa. Andrea Bučkova. Osim gdje Bučkova i članova njene delegacije sastanku je prisustvovao i ambasador Slovačke u BiH, g. Martin Kačo, kao i zamjenik ambasadora , g. Patrik Turošik. Na sastanku Direktorica našeg udruženja Indira Bajramović  je predstavila rad i aktivnosti koje provodimo te sa članovima/cama delegacije razmjenila iskustva kada je u pitanju položaj Roma/Romkinja u BiH i u Slovačkoj. U narednim danima predstoji i zajednički sastanak delegacije Vlade Slovačke republike i sa članicama ženske romske mreže "Uspjeh" u BiH. 

Da li znate šta su rodno osjetljivi indikatori? To su indikatori koji mogu ukazati na promjene u ulozi i položaju žena i muškaraca tokom vremena, te mjere da li se ostvaruje rodna ravnopravnost. Korištenje rodno osjetljivih indikatora će doprinijeti djelotvornijem planiranju i sprovođenju programa. Prepoznajući važnost ovih indikatora ali i borbe za ravnopravnost spolova, Misija OSCE-a u BiH organizovala je dvodnevnu radionicu o rodno osjetljivim indikatorima za članice ženske romske mreže "Uspjeh" u Zenici u periodu od 20 -21. Oktobra 2021. 

Gender Centar Federacije Bosne i Hercegovine je 25.10.2021. godine objavio Javni poziv za podnošenje prijedloga projekta za dodjelu sredstava vaninstitucionalnim partnerima FIGAP II programa – nevladninim organizacijama i drugim organizacijama civilnog društva u oblasti unapređenja položaja višestruko marginaliziranih grupa žena i muškaraca pripadnika/ca romske nacionalne manjine, kroz provođenje promotivnih aktivnosti i kampanja za podizanje svijesti javnosti u pogledu  nasilja nad ženama i nasilja u porodici kao kršenju ljudskih prava, uključujući i konkretne poruke upućene dječacima i muškarcima o njihovoj odgovornosti u pogledu prevencije i ukidanja nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

 

Link za Javni poziv:  https://www.gcfbih.gov.ba/javni-poziv-12/  

 

 

Stranica 5 od 30
+387 35 298 001

Adresa

Hadži Hasan age Pašića bb
Hadži Hasan age Pašića bb
75000 Tuzla
75000 Tuzla
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina

Radno vrijeme

Ponedeljak - Petak
Ponedeljak - Petak
08:00 - 17:00
08:00 - 16:00
Vikend
Vikendom ne radimo