Tokom 16 dana aktivizma, iz Udruženja žena Romkinja "Bolja budućnost" i dalje svakodnevno upozoravaju da su moderno ropstvo, rani brakovi i trgovina ljudima jedan od ključnih problema protiv kojeg se institucije moraju boriti. Tim povodom je i u tuzlanskom naselju Kiseljak održana edukativna radionica s mladima, da rani brakovi nisu nikakva tradicija u bosanskohercegovačkom društvu nego mogu biti krivično djelo ukoliko je djevojčica prisiljena na brak, a djecu se tjera na prosjačenje. Nažalost, brojni mladi ljudi nisu ni znali da sve to mogu prijaviti nadležnim institucijama.

"Lagao bih kada bih rekao da se rani brakovi i trgovina ljudima ne događaju. Ima toga još mnogo. Ali mi smo napravili jedan iskorak s ovakvim edukacijama, odlascima u zatvorene zajednice, stalnim razgovorima s ljudima da ne smiju dozvoliti da im se bilo kakav prisilan rad ili rani brak nameću. Ja često radim u zajednicama kao medijator, a sada već mogu reći da kada dođem u neke zajednice da su oni sami shvatili da mogu prijaviti nasilje i sami to već čine", rekao je Denis Mujić, medijator Udruženja žena Romkinja "Bolja budućnost". "Kako naše mlade generacije ne bi na ropstvo gledali samo kao neke teme u stranim filmovima i doživljavali to kao da se nekada to dešavalo, pokušali smo im približiti samu tematiku i ukazati da i danas postoji dosta savremenih oblika ropstva poput trgovine ljudima, seksualnog iskorištavanja, najgorih oblika dječijeg rada, prisilnog braka, kao i prisilnog regrutovanja djece za korištenje u oružanim sukobima", rekla je Larisa Kovačević iz Udruženja žena Romkinja "Bolja budućnost".

Na radionici je govorio i policijski službenik Policijske uprave Tuzla zadužen za rad u zajednici, koji je pažnju posvetio načinima i dostupnim mehanizmima zaštite i kome se ljudi mogu obratiti za pomoć.

Razgovarali smo i s mladima u zajednicama gdje su ovi problemi još uvijek vidljivi.
Osman Ahmetović ističe da mu je radionica za ukidanje ropstva otvorila oči.

"Drago mi je da sam učestvovao, da ima ovako nešto. Drago mi je da sam čuo nešto novo pa sam se onda i sam uključio i pričao. Ja sam govorio o trgovini ljudima, jer dosta naroda prodaje svoju djecu, a policija ih ne kažnjava. Meni je krivo što se to događa. Žao mi je što se ta djeca udaju za puno starije ljude i onda ih oni šalju na ulicu da prose. Ne bih volio da se to događa i zato mi je drago da sam danas naučio da se to može prijaviti. Jer, stvarno je pitanje zašto policija ne reaguje na tako nešto", rekao je Osman i dodao da ne bi volio da se tako nešto dogodi njemu i njegovoj porodici i.
"Vjerujem da ljudi ni ne znaju da ne smiju prodavati svoju djecu i da se niko ni na što ne smije prisiljavati", rekao je na kraju Osman.

I Kemal Beganović želi da se trgovina ljudima i rani brakovi spriječe.
"Bilo bi dobro da se ovakve radionice stalno održavaju i da se ovo raširi. Ja bih volio da sam mogao zovnuti i svoje komšije da saznaju za ove stvari. Jer žalosno je da da se trgovina ljudima još uvijek događa. Ljudima o ovome stalno treba pričati", kaže Kemal Beganović.

Iz Udruženja žena Romkinja "Bolja budućnost" ističu da su njihove aktivnosti svakodnevne te da neprestano rade s mladima i ženama kako bi ih zaštitili od zakonom zabranjenih pošasti.

"Rezultati naših stalnih aktivnosti u zajednicama su već vidljivi i mi nastavljamo intenzivno raditi. Moramo zaštititi sve one koji su žrtve nasilja, ropstva ili trgovine ljudima", rekla je na kraju Indira Bajramović predsjednica Udruženja žena Romkinja "Bolja budućnost".
Radionica je realizovana u okviru 16 dana aktivizma protiv rodno-zasnovanog nasilja, a u sklopu regionalnog projekta "Za aktivnu inkluziju i prava Romkinja na Zapadnom Balkanu III" koji finansijski podržava Austrijska razvojna saradnja kroz CARE International Balkans.

Među braniteljicama ljudskih prava veliki je broj Romkinja, koje su uključene u promociju i zaštitu svih ljudskih i temeljnih sloboda . One se i danas bore protiv ropstva koje je u porastu, ali i protiv ugovorenih brakova  u bosanskohercegovačkom društvu. Na Međunarodni dan braniteljica ljudskih prava na ove probleme ukazali su aktivisti Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“  građanima Tuzle.„Nažalost, vidimo da su ljudi i dalje nezainteresovani za ovakve teme, pogotovo žene, što me mnogo iznenadilo. Večina ih jeste uzela naše promotivne materijale, razgovarala s nama, ali bilo je i dosta onih koji nisu željeli stati i koje ne zanima ova problematika, a koja je itekako prisutna u BiH“, ističe Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“.Naglašava da od svoje borbe neće odustati te da će biti uporni u osvješćivanju javnosti u mijenjanju stavova, jer su ljudska prava, posebno prava žena itekako ugrožena.„Mi u mnogo segmenata još uvijek ne možemo ostvariti osnovna ljudska prava, posebno ova ranjiva kategorija žena, djevojaka, djevojčica, ali i ostalog građanstva s ruralnog područja. Mnogi ljudi su ostali uskraćeni za svoja osnovna ljudska prava zbog neznanja da su na to imali pravo“, kaže Indira Bajramović i dodaje da je veoma važno da građani kada uoče nasilje ili svjedoče trgovini ljudima  da to prijave nadležnim institucijama, a ne da zatvaraju oči pred ovom pošasti.

 Maloljetni brakovi su poseban segment s kojima se još uvijek suočava bosanskohercegovačko društvo, upozorava Denis Mujić, medijator Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“.„Oni su prisutni i u romskim i u neromskim zajednicama. Nama je važno što je došlo do većeg broja prijavljivanja takvih brakova Centrima za socijalni rad i drugim institucijama, jer su ljudi shvatili da to nije nikakva kultura niti tradicija. Zakon je ovdje veoma jasan i štiti osobe od takvih ugovorenih brakova“,  rekao je Denis Mujić.

 Veoma je važno mlade ljude upoznati o njihovim osnovnim ljudskim pravima kako bi i sami uvidjeli da neko drugi krši njihova prava prisiljavajući ih na brak. Tako će u okviru 16 dana aktivizma, u srijedu 2. decembra  u naselju Kiseljak u Tuzli biti održana radionica s mladima na ovu temu.„Radit ćemo na informisanju kako bi ljudi uvidjeli šta je to maloljetnički brak i šta je to trgovina ljudima. Dat ćemo im informacije kako prijaviti takve slučajeve i kako da zaštite sebe. Mogu slobodno reći da je zahvaljujući našem radu na terenu i našoj stalnoj edukaciji došlo do smanjenja maloljetničkih brakova. Posebno nam je drago što su ljudi u određenim zajednicama shvatili da je to izravno kršenje ljudskih prava i sami prijavljuju takve slučajeve“, dodao je Mujić.

 Treba naglasiti braniteljicea ljudskih prava svakodnevno ukazuju na kršenja ljudskih prava ranjivih kategorija, iako su i one kao braniteljice kao i njihov nevladin sektor često izloženi nasilju od strane trećih lica, prijetnjama, zastrašivanjima, trpe različite oblike javnih i privatnih uvreda, što sve rezultira njihovom ugroženom sigurnošću, kako u javnom, tako i u privatnom životu. Iako imaju ključnu ulogu u zaštiti ljudskih prava i pripadaju rizičnim grupama građana, ne priznaje  im se poseban status u zaštiti njihovog integriteta.

 Tokom 16 dana aktivizma, Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“  svakodnevno će  zajedno sa   Ženskom  romskom  mrežom  „Uspjeh“  širom Bosne i Hercegovine  promovirati ljudska prava i boriti se protiv nasilja, modernog ropstva, maloljetničkih brakova i trgovine ljudima.Kampanja se implementira u sklopu regionalnog projekta „Za aktivnu inkluziju i prava Romkinja na Zapadnom Balkanu III“ koji finansijski podržava Austrijska razvojna saradnja kroz CARE International Balkans.

SAOPŠTENJE ZA MEDIJE

Mi, Romkinje Balkana, kažemo: „STOP NASILJU!“

Kampanja 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama počinje, 25. novembra, Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama i traje do 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava.

Rodno zasnovano nasilje manifestuje se na različite načine i pojavljuje u raznim okruženjima, od porodice i doma do radnog mjesta i javnih prostora. Glavni uzrok nasilja nad ženama je neravnopravnost spolova, a nasilje se zasniva na patrijarhalnim obrascima ponašanja, predrasudama i stereotipima. Nasilje je posebno izraženo među populacijom i u sredinama gdje su zastupljene ranjive grupe (osobe sa invaliditetom, stare osobe iznad 65 godina, samohrane majke, roditelji djece sa invaliditetom, itd...), te gdje je prisutna neprivilegovanost u svakom smislu, što je nerijetko slučaj sa romskim zajednicama. Romkinje su višestruko ugrožene, jer su diskriminisane, uglavnom neobrazovane, nezaposlene i ekonomski ovisne.

Godina 2020-ta započela je turbulentno za planetu i njeno stanovništvo zbog globalne pandemije izazvane COVID-19 virusom; svi/e smo bili/e primorani/e da promijenimo našu svakodnevnicu i izazovi sa kojima smo se suočili/e doprinjeli su dodatnim problemima u ostvarivanju ženskih prava. Mnogobrojne kampanje koje su uključivale promociju fizičkog distanciranja u svrhu zaštite od COVID-19 su vođene pod sloganom #ostanikući, promovišući politiku da je „dom sigurno mjesto“. Međutim, za mnoge žene, posebno Romkinje širom BiH i regije, dom nije sigurno mjesto. Izolacija i fizičko distanciranje u domovima mnogim ženama je značilo povećan rizik od porodičnog nasilja, a posebno su bile u opasnosti tokom zatvaranja, jer ne mogu pobjeći od svojih zlostavljača.

Nasilje nad ženama i djevojčicama se i dalje svakodnevno dešava širom svijeta u mnogo oblika: nezavisno od društvenog porijekla - kod kuće, na poslu, u školi, na ulici, tokom sportskih aktivnosti ili na internetu. Rodno zasnovano nasilje sprječava učešće žena i devojčica u svim aspektima društvenih tokova – političkim, kulturnim, socijalnim i ekonomskim. Zbog nedostatka jedinstvene evidencije nasilja nad ženama, teško je govoriti o njegovoj rasprostranjenosti, ali je još teže proceniti individualne, porodične i društvene posljedice ovog oblika nasilja.

ŽRM „Uspjeh“ uključuje se u kampanju svojim aktivnostima, a iste počinju uličnom akcijom 25.11.2020. godine na glavnim gradskim trgovima u 12.00 sati u Tuzli, Kaknju, Visokom, Bijeljini i Prnjavoru.

U prilogu kalendar aktivnosti ŽRM Uspjeh. 

Sa ŽRM „USPJEH“ protiv nasilja nad Romkinjma u BiH.

I Romkinje su braniteljice ljudskih prava!

Zaustavimo ugovorene maloljetničke brakove!

Rani brak nije romska tradicija -  običajno pravo ne postoji!

Prosjačenje je oblik ropstva romskih žena i djece!

Stop radnoj eksploataciji djece!