Za društvo bez nasilja-ženski romski pokret kroz 16 dana aktivizma u 2019
Na Međunarodni dan ljudskih prava 10.12.2019 završena je globalna kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, koju je u proteklom periodu u BiH provodila ženska romska mreža „Uspjeh“ u BiH. Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ kao partner na regionalnom projektu „Za aktivnu inkluziju i prava Romkinja na zapadnom Balkanu III“ koji podržava Austrjska razvojna saradnja i Češka razvojna saradnja kroz CARE International Balkan je koordiniralo aktivnostima unutar ove kampanje na području BiH, a koje su provodile organizacije i članice ženske romske „Uspjeh“ u BiH.
16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja međunarodna je kampanja protiv nasilja nad ženama i djevojkama. Započinje 25. novembra kada obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama i traje do 10.decembra Međunarodnog dana ljudskih prava. Ženska romska mreža je u sklopu ove kampanje provela širok spektar aktivnosti u Tuzli, Visokom, Kaknju, Prnjavoru, Vukosavlju, Bijeljini i Donjem Vakufu.
Problemu nasilja možemo se suprotstaviti jedino stalnim ukazivanjem na problem i mijenjanjem postojećih javnih politika koje moraju imati rodnu komponentu, te osigurati dovoljno budžetskih sredstava, kako za program osvješćivanja, tako i za podršku ženama žrtvama nasilja i žrtvama porodičnog nasilja.
Članice ženske romske mreže su kroz svoj angažman proveli 10 uličnih akcija/performansa, 14 radionica/događaja u zajednici, 8 sastanaka sa institucijama,imali 5 tematskih medijskih predstavljanja kroz angažman 47 volontera/ka.
Do više od 50.000 građana/ki stigle su poruke sa naših aktivnosti da je dgovornost cijelog društva prema ženama koje su prekinule šutnju i progovorile o svojim iskustvima da ih se ne ostavi same ali i da se ohrabre one koje i dalje u tišini ostaju žrtve nasilja da isto prijave i koriste dopstupne mehanizme zaštite.
Provođenje procesa CSC sa davateljima usluga
Nastavljamo sa nasim aktivnostima provodjenja metode rangiranja prioriteta (CSC) te smo danas ( 20.12.2019) odrzali sastanak sa predstavnicima/cama institucija i organizacija na lokalnom nivou. Ovaj sastanak je organizovan nakon procesa u zajednici i baziran je na istoj metodi kao i sa zajednicom. Na ovom sastanku smo dosli do identifikacije prepreka u procesu pruzanja usluga ali iz nesto drugacijeg ugla nego sa zajednicom i ovo je bitan korak za poboljšanje kvaliteta usluge i komunikacije između onih koji primaju i onih koji pružaju usluge.
Sastanci provođenje CSC metode se implementiraju u sklopu regionalnog projekta "Za aktivnu inkluziju i prava Romkinja na zapadnom Balkanu III" koji podržavaju Austrijska razvojna saradnja i Češka razvojna saradnja kroz CARE INTERNATIONAL, Balkans.
Metoda rangiranja potreba zajednica
Danas, 18.12.2019 godine u Tuzli održana je fokus grupa sa kojom smo proveli metodu Community Score Card (CSC) ili metodu rangiranja potreba zajednica. Proces Community Score Card (CSC) je moćan alat za praćenje usluga, osnaživanje građana/ki i poboljšanje odgovornosti davatelja usluga. Vježbe bodovanja građanima/kama pružaju mogućnost analize usluga poput zdravstvenih usluga ili obrazovanja na temelju njihove osobne percepcije. Građani/ke mogu pružiti poticaj za dobar rad ili izraziti nezadovoljstvo a sve sa ciljem unaprjeđenja i bolje saradnj izmedju pružaoca i primatelja usluga. Proces CSC nase udruzenje parlelno odvija u Tuzli, Lukavcu, Prnjavoru i Vuskosavlju. Nakon provođenja ove metode za zajednicom sljedi nam sastanak sa pružaocima usluga te zajednički na kojem ćemo kreirati plan djelovanja u prevazilaženju identifikovanih prepreka i poboljšanaj usluga i odnosa između priumoca i pružaoca.
Sam sastanak je realiziran u sklopu regionalnog projekta "Za aktivnu inkluziju i prava Romkinja na zapadnom Balkanu III" koji podržava Austrijska razvojna agencija i Češka razvojna saradnja rkoz CARE INTERNATIONAL, Balkans.
Ženska mreža BiH – 10. godina djelovanja u zaštiti i promociji prava žena djevojčica u BiH
Ženska mreža Bosne i Hercegovine organizovala je redovnu godišnju konferenciju s kojom ove godine obilježava deset godina djelovanja na zaštiti i promociji prava žena i djevojčica u Bosni i Hercegovini! Konferencija je održana u Sarajevu, u hotelu Holywood od 11-13.12.2019.g. Konferencija Ženske mreže BiH je jedinstvena prilika da se na jednom mjestu okupe sve one i oni koje/i se u svom svakodnevnom poslovnom i privatnom životu zalažu za unaprijeđenje kvalitete života žena i djevojčica u Bosni i Hercegovini.
Kroz zanimljive i interaktivne panele na kojima su govorile stručnjakinje ŽMBiH, predstavnice lokalnih institucija i braniteljice ženskih prava u BiH, obradile su teme poput: Nulta tolerancija na sve oblike nasilja nad ženama i djevojčicama; Niti jedna zapostavljena – Rodno osjetljive politike socijalne zaštite , Ekonomski neovisna i slobodna – Ekonomsko osnaživanje – zapošljavanje i žensko poduzetništvo; Žene i obrazovanje, feministička teorija i istraživanja; Mir sa ženskim licem – mirovni aktivizam i suočavanje sa prošlošću; 40% nije ravnopravnost – žene u javnom i političkom životu; Niti jedna žena nevidljiva – prava marginalizovanih žena; Zdravlje žena i djevojčica nije privilegija, te predstaviti i lokalne gender zalagačke planove. Naš cilj je da promislimo o svojim dosadašnjim iskustvima i definišemo planove za aktivnosti naredne godine u kontekstu EU integracije i lokalnih izbora u BiH.
Jedna od moderatorica panela posvecenom Obrazovanju i istraživanju bila je i direktorica Udruženja žena Romkinja "Bolja budućnost" grada Tuzla Indira Bajramović.
Konferencija se realizovala u sklopu projekta “Ženska prava – Agenda za pozitivne promjene”, koju finansira Evropska unija, a realizuje Fondacija CURE (CURE) i Fondacija za osnaživanje žena (FWE) i u sklopu projekta „Institucionalna podrška Ženskoj mreži BiH“ kojeg podržava TRAG Fondacija iz Beograda.
U Tuzli odrzana ulična akcija povodom Međunarodnog dana ljudskih prava
Hladno vrijeme i padavine nisu spriječili članove/ice udruženja žena Romkinja "Bolja budućnost" grada Tuzla da izađu na Trg Slobode i prirede performans i da na ovaj 10. decembar Međunarodni dan ljudskih prava pošalju poruku da su među najugroženijim kategorijama našeg društva.
Simboličnim organizovanjem ovog dogadjaja na dan ljudskih prava željeli smo skrenuti pažnju javnosti na položaj Romkinja u BiH. Romkinje kao i sve druge žene u BH društvu se nalaze u težem položaju od muškaraca u pitanju zapošljavanja, obrazovanja,političkog učešća, znatno su češće žrtve nasilja ali i u svim drugim sferama života teže ostvaruju svoja prava. Međutim, Romkinje pored svega navedenog suočavaju sa široko rasprostranjenom diskriminacijom i stereotipima koji ih stavljaju na same margine društva.
Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se na dan kada je potpisana Opća deklaracija o ljudskim pravima 1948. i po prvi puta u historiji čovječanstva priznato pravo svih ljudi na "život, slobodu i sigurnost... bez ikakvih razlika".
Ulična akcija je realizovana kao završna aktivnost u sklopu globalne kampanje 16 dana aktivzma, a u sklopu regionalnog projekta "Za aktivnu inkluziju i prava Romkinja na zapadnom Balkanu III" koji podržava Austrijska razvojna agencija i Češka razvojna saradnja kroz CARE Intrenational, Balkans.
Sastanak Internacionalne mreže IRWN Phenjalipe u Strazburgu
2. Decembra 2019. godine članovi/ice Intrenacionalne ženske romske mreže Phenjalipe sasali su se u Strasbourgu kako bi razgovarali o zajedničkim aktivnostima na 7. internacionalnoj konferenciji Romkinja i drugim internim pitanjima, definirali prioritete mreže i planirali buduće aktivnosti u 2020. godini.
Sve članice mreže imale su priliku razgovarati o aktivnostima učinjenim u posljednjih šest mjeseci, uspjesima i izazovima s kojima se susreću u rješavanju problema Romkinja. Ujedno su razmišljali o mogućim načinima stvaranja sinergije s aktualnim temama o kojima se razgovaralo na sastancima Dijaloga, tematskim posjetama CAHROM-a i drugim dijelovima Vijeća Evrope.
Članice intrenacionalne mreže Romkinja su se složile u 2020. godini moraju pratiti i raditi na pitanjima:
- Prisilnog odvajanja romske djece od roditelja-Anti-ciganizam
- Nedostatak sudjelovanja na razini donošenja politika;
- Nedostatak mehanizma za praćenje strategija integracije Roma/kinja
- Nedostatak rodne komponente u romskim politikama.
Ovaj sastanak prethodio je Studijskom posjetu organiziranom 3-4 decembra 2019 , u kojem su bili uključeni i drugi sudionici i u kojem IRWN-Phenjalipe ima aktivnu ulogu. Tijekom ove studijske posjete, članice mreže imali su mogućnost susreta sa Roma and Travelers Unit predstavnicima/cama različitih odjela Vijeća Europe, uključujući ECRI, GRETA.
S njima su razgovarali o problemima s kojima se Romkinje suočavaju i zatražile podršku za jačanje umrežavanja romskih ženskih organizacija.Zatražili su od Vijeća Europe da podrži mrežu IRWN i istoj pruži institucionalnu podršku. Ideja o potpisivanju sporazuma sličnog sporazumu potpisanom s ERIAC-om također je izneta za stol i zabilježena je kao zahtjev internacionalne ženske mreže. Zahtjev koji je prethodno podnio IRWN-Phenjalipe Vijeću Evrope za dobivanje statusa promatrača u CAHROM-u rezultirao je uspješnim.
Vijeće Evrope je uključio mrežu IRWN-Phenjalipe kao promatrača nove formirane strukture koja će zamijeniti CAHROM, ADI-ROM.
Radi boljeg funkcioniranja mreže imenovani su glavna sekretarka, blagajnica i službenica za komunikacije kako slijedi:
Glavna sekretarka - Nesime Salioska
Službenica za komuninkaciju - Norica Costache
Blagajnica - Saska Jovanović
Bolja informiranost žena i djevojaka, uključujući one koje su u nepovoljnom položaju, a vezano za usluge zaštite od nasilja i diskriminacije koje mogu ostvariti
U okviru regionalnog programa “Provođenje normi, mijenjanje stavova”, koji finansira Evropska unija, a provodi UN Women, Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla kao implementacijski partner u periodu od 01. juna 2018. do 30. novembra 2019.godine sprovelo je projekat „Koristimo dostupne mehanizme kako bismo se zaštitili od nasilja i diskriminacije“. Projekat je proveden u tri grada, u partnerstvu sa lokanim organizacijama Omladinska romska inicijativa "Budi mi prijatelj" iz Visoko i Udruženja "Romska djevojka-Romani ćej " iz Prnjavora i bio je usmjeren na sprječavanje nasilja, posebno u marginaliziranim skupinama u BiH, gdje su Romkinje izuzetno zastupljene.
Ovaj projekat je omogućio ženama bolji pristup i poboljšanje javnim uslugama tj. spajanje sa institucijama sistema kako bi mogle ostvariti svoja prava. Ovo se posebno odnosi na Romkinje koje su žrtve nasilja u porodici što je problem koji je konačno iz privatne iznesen u javnu sferu jer se radi o populaciji kojoj se ne posvećuje dovoljna pažnja.
Nedovoljno i neadekvatno plasirane informacije o mehanizmima zaštite od nasilja i diskriminacije predstavljaju poseban problem jer uzrokuju neinformiranost, nemogućnost traženja i ostvarivanja prava u slučajevima nasilja i diskriminacije. Zbog toga se projekat fokusirao na jačanje kapaciteta lokalnih institucija i izgradnju povjerenja među ključnim akterima, ali i na osnaživanje žena da što više koriste usluge, što je urađeno kroz kampanje podizanja svijesti, edukativne i vršnjačke radionice.
Aktivnosti koje su implementirane u toku projekta su sljedeće:
- izgradnja povjerenja između žena iz skupina u nepovoljnom položaju i nadležnih institucija za provođenje mehanizama zaštite od nasilja i diskriminacije i izgradnja kapaciteta predstavnika/ca institucija koja su relevantna za prevenciju nasilja i zaštite od diskriminacije;
- kampanja informiranja žena iz skupine u nepovoljnom položaju o pravima i uslugama koje su im dostupne.
Projekat je omogućio bolju informiranost žena i djevojaka, uključujući one koje su u nepovoljnom položaju, a vezano za usluge zaštite od nasilja i diskriminacije koje mogu ostvariti. One su dio društvenih skupina koje uključuju marginalizirane kategorije stanovništva, koje su često izuzete iz većih socijalnih tokova zbog njihovog tipičnog manjinskog statusa, a ponekad i predrasuda ostatka društva, često živeći izolirano, daleko od većih centara, bez mogućnosti učenja o njihovim pravima, zaštiti njihovih prava i rješavanja postojećih predmeta zaštite u slučaju nasilja.
Pregled implementiraih aktivnosti kao i postignutih rezultata u sklopu ovu projekta objavljeni su vidu projektne brošure koju možete preuzeti na sljedećem linku: https://www.bolja-buducnost.org/index.php/bs/o-nama/dokumenti/category/2-dokumenti
Vrisak za one bez glasa
U okviru „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ građanke Tuzlanskog kantona, nevladine organizacije i obrazovne institucije 26.11.2019. godine od 12:00 do 12:30 na Trgu Slobode u Tuzli su održale društveni performans pod nazivom „Vrisak za one bez glasa“.Od septembra do danas u BiH su ubijene 4 zene od strane trenutnih ili bivših partnera. Prema nalazima istraživanja o rasprostranjenosti nasilja u BiH više od polovine žena iz uzorka (47,2% u BiH, 47,2% u FBiH i 47,3% u RS-u) doživjelo je bar neki oblik nasilja nakon što je navršilo 15 godina. U Tuzlanskom kantonu u prvih 6 mjeseci 2019. godine bilo je 178 prijava nasilja u porodici. Istraživanja pokazuju da se tek svaka 4 žena odluči da prijavi nasilje, tako da je pravi broj žrtava nasilja nad ženama puno veći.
26.11.2019. godine u Tuzli, na Trgu Slobode, od 12:00 do 12:30 sati od 100 do 300 građanki Tuzlanskog kantona su stajale sa brojevima i upitnicima i u toku pola sata svakih 10 minuta sa svojih telefona puštale ženski vrisak.
“Brojevi žrtava i statistika o raspostranjenosti nasilja nad ženama su stvarne žene i to je ono što želimo da pokažemo sa ovim performansom. Želimo da ukažemo na široku rasprostranjenost nasilja nad ženama i pružimo podršku žrtvama i preživjelima. Niste same.”
Završen projekat „Koristimo dostupne mehanizme kako bismo se zaštitili od nasilja i diskriminacije“
U okviru regionalnog programa “Provođenje normi, mjenjanje stavova”, koji finansira Evropska unija, a provodi UN Women, Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla kao implementacijski partner u periodu od 01. juna 2018. do 31. novembra 2019.godine provodilo je projekat „Koristimo dostupne mehanizme kako bismo se zaštitili od nasilja i diskriminacije“.
Sveukupni cilj projekta bio je „Bolji pristup i poboljšanje pružanja usluga za žene iz manjinskih i ugroženih skupina“.
Aktivnosti projekta su se provodile u partnerstvu između vodećeg udruženja “Bolja budućnost” Tuzla, Udruženja “Romska djevojka-Romani ćej” iz Prnjavora i Omladinska romska inicijativa „Budi mi prijatelj“ iz Visokog.
Projekat na lokacijama Tuzle, Prnjavora i Visokog težio je odgovoriti potrebama žena koje dolaze iz skupina u nepovoljnom položaju, muškarce i mladiće te institucije vlasti na lokalnom nivou,izjavila je Snježana Mirkovic predsjednica udruzenja Romska djevojka-Romani
“Na opštini Prnjavor udruzenje Romska djevojka- Romani ćej je sprovodilo projekat, mi smo ukljucili u nas projekat predstavnike policije I centra za socijalni rad u rad na radionicama sa marginizovanim skupinama. Ovaj projekat je omogucio ženama bolji pristup i poboljšanje javnim uslugama tj. spajanje sa institucijama sistema kako bi mogle ostvariti svoja prava. Ovo se posebno odnosi na Romkinje koje su žrtve nasilja u porodici što je problem koji je konačno iz privatne iznesen u javnu sferu.-izjavila je Mirkovićeva.
Predsjednica udruzenja Romska djevojka-Romani cej je naglasila da je projekat osim žena, uključio i mladiće i muškarce kroz različite oblike aktivnosti na podizanju svijesti o diskriminaciji i nasilju sto je se pokazalo jako pozitivnim.
Nedovoljno i neadekvatno plasirane informacije o mehanizmima zaštite od nasilja i diskriminacije predstavljaju poseban problem jer uzrokuju neinformiranost, nemogućnost traženja i ostvarivanja prava u slučajevima nasilja i diskriminacije.
U tuzlanskom kantonu oko 40 pripadnica romskog naroda svake godine prijavi porodično nasilje. Smatra se da je taj broj i veći ali nedostatak statističkih podataka o tome problem je na koji Udruženje žena Romkinja “Bolja budućnost” ukazuje već godinama, kaže programska predstavnica u ovom udruženju, Larisa Kovačević.
–Predstavnici institucija koji se bave prikupljanjem takve statistike ne vode podatke po etničkoj pripadnosti, i na taj način mi nemamo službene podatke. Ono na šta se mi oslanjamo je obično povratna informacija od strane Romkinja, tako da u toku godine mi zabilježimo do nekih 30-40 slučajeva prijavljenog nasilja, međutim nikada nismo sigurni da li se oni procesuiraju do kraja – kazala je Kovačević.
Način na koji se vršilo informisanje unutar zajednice je kroz angažovanje šest romskih medijatora koji su direktno u zajednicama prenosili informacije i pružali direktnu asistenciju ženama ukoliko su imale potrebu da prijave nasilje.
–Tokom projekta mi smo identifikovali takvih šest slučajeva – zaključila je Kovačević.
Projekat se provodi posljednjih osamnaest mjeseci, a uključivao je rad u zajednicama, sa institucijama i marginalizovanim ženama.
Regionalno zagovaranje - Sedmica konsultacija u Briselu
Predstavnica Udruženja žena Romkinja "Bolja budućnost" grada Tuzla, Larisa Kovačević u Novembru 2019 je prisustvovala regionalnom programu zagovaranja i konsultacijskom sastanku u Briselu. Sedmica je započela odgovarajućom obukom i pripremama, a konzultacijski sastanci uključivali su sastanke sa EEAS, zastupnicima/cama Europskog parlamenta, EK / DG NEAR i drugih koji imaju za cilj pridonijeti pravima žena i ravnopravnosti spolova u procesima pridruživanja EU.
Kvinna till Kvina već duži niz godina, implementira regionalni zagovarački program ka EU, koji uključuje sve zemlje Zapadnog Balkana.Cilj ovog programa obezbjediti ženskim organizacijama veću vidljivost u procesu EU integracija, snažnije učešće žena u svim relevantnim procesima, te osigurati poštovanje ženskih ljudskih prava. Ovo se svakako odnosi i na romske ženske organizacije, jer od prije dvije godine ovaj program uključuje i Romkinje.
Na ovogodišnjoj konsultacijskoj sedmici kroz učešće predstavnica ženskih romskih organizacija iz Bosne i Hercegovine, Republike Srbije i Sjeverne Makedonije adresirani su problemi sa kojima se Romkinje suočavaju u različitim oblastima te su tom prilikom zagovarane i date preporuke za unaprjeđenje prava i položaja Romkinja sa posebnim akcentom na EU politiku za Rome/kinje post 2020.
Više...
16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja
Udruženje žena Romkinja "Bolja budućnost" grada Tuzla i ženska romska mreža "Uspjeh" različitim aktivnostima obilježava i podržava Međunarodnu kampanju „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“. Ova Kampanja se obilježava od 25. novembra do 10. decembra svake godine.
U svijetu je 25. novembar proglašen Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama i potrebno ga je obilježiti tako da se osude svi oblici rodno zasnovanog nasilja, od nasilja u porodici, silovanja, seksualnog uznemiravanja, do nasilja počinjenog od strane države, uključujući i torturu i zlostavljanje žena političkih zatvorenica jer predstavljaju kršenje ljudskih prava.
Kampanja „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ treba da dovede u fokus svog rada okvir ljudskih prava i koristi ga kako bi osigurala da državni i nedržavni akteri pokažu odgovornost za nasilje nad ženama.
Poražavajući su podaci da svaka peta odrasla žena, tokom svog života, bar jednom bude žrtva fizičkog nasilja, dok svaka deseta žena bude žrtva seksualnog nasilja.
Prije više od 60 godina usvojena je Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima koja u članu 1. naglašava da se sva ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima i od tada se 10. decembar obilježava kao Međunarodni dan ljudskih prava
Dovodeći u vezu ova dva datuma naglašava se potreba uklanjanja svih oblika nasilja nad ženama koje predstavlja pitanje zaštite ljudskih prava i da akti nasilja nad ženama nisu ništa drugo do kršenje ljudskih prava.
Dječiji i ugovoreni brakovi – autorica Aida Mehdić, mr. socijalne pedagogije
ZALAGAČKI ČLANAK TEMA: DJEČIJI I UGOVORENI BRAKOVI
Autorica: Aida Mehdić, mr. socijalne pedagogije
SAŽETAK
Konvencija o pravima djeteta obavezuje na jednak tretman djeteta i poštivanje svih njegovih osnovnih prava, bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik ili vjeru. Konvencijom se, između ostalog, propisuje i sljedeće: „U svim akcijama koje u vezi s djecom poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, mora se prvenstveno voditi računa o interesima djeteta.“ Romska djeca nerijetko su gurnuta na margine društva, potlačena i ponižena, a pri tom grubo zanemarena od onih koji bi trebali da brinu o njihovim najboljim interesima, često, upravo zbog svog nacionalnog identiteta. Bosni i Hercegovini, njenim zakonodavnim i sudskim organima, shodno onome što viđamo u praksi, predstavlja dio tradicije i običajnog prava da dijete bude dio mreže organizovanog kriminala, da bude izloženo prosjačenju, prostituciji ili nelegalnim i ugovorenim brakovima. Problematika dječijih i ugovorenih brakova prisutna je i u bh. romskim zajednicama. Ono što ovim člankom želimo da naglasimo je da ugovoreni i dječiji brak apsolutno nije u bilo kakvoj korelaciji sa romskom tradicijom, kulturom ili običajima, nego predstavlja klasičnu trgovinu ljudskim bićima, djevojčicama, koje usljed dugoročne potlačenosti ostaju nevidljive i one u čije probleme ne želi niko da se miješa, jer je to predstavlja nečije kvazi običajno pravo.
Konvenciju o pravima djeteta Bosna i Hercegovina je preuzela notifikacijom o sukcesiji 23.11.1993. godine, što je prema međunarodnom pravu stvorilo obavezu države da Konvenciju implementira. Konvencijom o pravima djeteta Bosna i Hercegovina obavezala se da će u svim segmentima života svakog djeteta, poštovati najbolji interes djeteta. Konvencija o pravima djeteta obavezuje države potpisnice za jednak tretman djeteta i poštivanje svih njegovih osnovnih prava, bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje ili neki drugi položaj. Član 3., stav 1 ove Konvencije propisuje sljedeće: „U svim akcijama koje u vezi s djecom poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, mora se prvenstveno voditi računa o interesima djeteta.“ Nerijetko, na bosanskohercegovačkoj sceni prisutno je grubo kršenje propisa Konvencije, kao i zakonskih i podzakonskih akata koji se tiču prava djece i maloljetnika/ ca. Takvih primjera je nažalost mnogo, ali jedan od najprisutnijih jeste kršenje prava romske djece. Romska djeca nerijetko su gurnuta na margine društva, potlačena i ponižena, a pri tom grubo zanemarena od onih koji bi trebali da brinu o njihovim najboljim interesima, često, upravo zbog svog nacionalnog identiteta. Potpisnici Konvencije o pravima djeteta, Bosni i Hercegovini, njenim zakonodavnim i sudskim organima, shodno onome što viđamo u praksi, predstavlja dio tradicije i običajnog prava da dijete bude dio mreže organizovanog kriminala, da bude izloženo prosjačenju, prostituciji, nelegalnim i ugovorenim brakovima, odnosno vanbračnim zajednicama, da ne pohađa obavezno osnovno obrazovanje, da nema zdravstveno osiguranje, adekvatan smještaj i brigu.
Jedan od zapaženih slučajeva grubog kršenja dječijih prava desio se u Bijeljini kada je djevojčica od 12 godina uz novčanu dobit za njene roditelje „udata“ i odvedena u inostranstvo. Trenutno je u sudstvu aktuelan još jedan sličan slučaj, gdje se za prodaju i obljubu 13 - godišnje djevojčice na Općinskom sudu u Doboju vodi postupak protiv oca, svekra i muža pomenute djevojčice. Ono što je šokantno u ovom slučaju jesu izjave advokata, Vladimira Kovačevića, koji smatra da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela, jer se radi o običajnom pravu Roma. Pored toga, pomenuti advokat, ugovorene i dječije brakove Roma smatra tradicijom i sasvim normalnom i uobičajenom pojavom u romskim zajednicama, te da se Romkinje, koje su stare 18 godina, u romskim zajednicama smatraju već „starima za brak“. Ipak, na sreću, pomenutom advokatu zakonski propisi ne idu u prilog.
U krivičnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, djetetom se smatra svaka osoba koja nije navršila osamnaest godina života. Krivična djela od kojih se djeci i maloljetnicima pruža zaštita ovim zakonom su: Silovanje, Spolni odnošaj s nemoćnom osobom, Spolni odnošaj zloupotrebom položaja, Prinuda na spolni odnošaj, Spolni odnošaj s djetetom, Bludne radnje, Zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom, Navođenje na prostituciju, Iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije, Upoznavanje djeteta s pornografijom i Rodoskrvnuće.1 Pored toga, Krivični zakon Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine, kao i Krivični zakon Republike Srpske predviđa krivično gonjenje i zatvorsku kaznu za svakoga ko: „Ko vrbuje, preveze, prebaci, preda, proda, kupi, posreduje u prodaji, sakriva, drži ili prihvati dijete radi iskorištavanja ili eksploatacije njegovog rada, vršenja krivičnog djela, prostitucije ili drugih oblika seksualnog iskorištavanja, pornografije, uspostavljanja ropskog ili nekog sličnog odnosa, prisilnog braka, prisilne sterilizacije, nezakonitog usvojenja ili njemu sličnog odnosa, radi oduzimanja organa ili dijelova tijela, radi korištenja u oružanim snagama ili drugih oblika iskorištavanja, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.“2 . U ovom kontekstu važno je spomenuti i stav 8, istog člana Krivičnog zakona RS – a, gdje se navodi da „Pristanak maloljetnog lica na bilo koji oblik iskorištavanja iz stava 1. ovog člana ne utiče na postojanje ovog krivičnog djela.“. Također, kada su u pitanju djela koja se tiču stupanja brak (vanbračnu zajednicu) sa djetetom, predviđaju se krivične sankcije shodno odredbi člana 146., stav od 1 do 3 istog Zakona: „(1) Punoljetno lice koje živi u vanbračnoj zajednici sa djetetom mlađim od šesnaest godina, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se roditelj, usvojilac ili staralac koji djetetu iz stava 1. ovog člana omogući da u vanbračnoj zajednici živi sa drugim licem ili ga na to navede. Ako je djelo iz stava 2. ovog člana učinjeno iz koristoljublja, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina i novčanom kaznom.“
Dječije brakove Komitet za prava djeteta i Komitet eliminacijskih oblika diskriminacije žena nazivaju štetnim praksama, što predstavlja pozivanje na običaje. Problem dječijih brakova jeste, što to nisu klasični brakovi, jer Zakon propisuje minimalnu dobnu granicu za stupanje brak, a djeca koja stupaju u isti je ne dostižu. To su dakle, vanbračne zajednice koje uglavnom niko ne prati i ne evidentira. Ono što u ovom slučaju predstavlja najveći problem, jeste kada državni organi, opravdavaju te štetne prakse, tzv. običajnim pravom, te zbog toga niko ne biva procesuiran niti kažnjen. Ženska romska mreža „Uspjeh“ Bosne i Hercegovine svojim aktivnostima nastoji zaštiti prava i potrebe romskih žena i djevojčica, unaprijediti položaj istih te educirati širu društvenu zajednicu o stanju u romskoj zajednici te mijenjati svijesti i razbiti stereotipe o Romima i Romkinjama i njihovim životnim stilovima. Dječiji i ugovoreni brakovi nisu romski običaj i tradicija. Istina je da postoje slučajevi udaje i ženidbe maloljetnih djevojčica i dječaka i da postoje nesavjesni roditelji koji za određenu materijalnu dobit svoju djecu daju „na brigu“ drugoj porodici, ali zbog toga što se takvo što dešava u pojedinim romskim porodicama, to se ne može smatrati običajem i tradicijom Roma i Romkinja, koja je daleko ljepša i osebujnija od onog kako neodgovorni pojedinci žele da je prikažu. Razloge ovakvih dešavanja možemo posmatrati kroz prizmu sociološkog fenomena izolovanosti romske zajednice koja je uglavnom i dalje prisutna, te višestrukoj marginalizaciji i diskriminaciji kojoj je izložena.
Posebno je težak položaj Romkinje, koja je usljed niza specifičnih faktora, manjka obrazovanja i prilika za zaposlenje i društveni angažman, manjka materijalnih dobara te ubjeđenja da „manje vrijedi“ jer je žena, biva izložena nagovorima i potrebi da što ranije stupi u brak, da bi „roditelje oslobodila tereta“ i osjećala se korisnom članicom zajednice. Ono što rane brakove čini višestrukom problematikom, kojom bi se trebali pozabaviti svi nadležni organi, jeste što često djevojčice koje bivaju prodate u svrhu braka, nerijetko postaju dio mreže organizovanog kriminala i iskorištene u svrhu prosjačenja, prisilnog rada i prostitucije. Stoga, želimo da naglasimo, da ugovoreni i dječiji brak apsolutno nije u bilo kakvoj korelaciji sa romskom tradicijom, kulturom ili običajem, nego predstavlja klasičnu trgovinu ljudskim bićima, djevojčicama koje usljed dugoročne potlačenosti ostaju nevidljive i one u čije probleme ne želi niko da se miješa, jer je to dio nečijeg kvazi običajnog prava. Shodno svemu navedenom, pozivamo sve nadležne institucije da se pozabave ovom problematikom, da se svako onaj koji u bilo koju svrhu proda svoje dijete, kao i onog koji ga kupuje, kazni adekvatno i shodno zakonskim propisima.
Također, pozivamo sve relevantne aktere da se svakom djetetu, bez obzira na njegov background u svakom smislu, pruži prilika da u skladu sa svojim mogućnostima izgradi svoje kapacitete da bi u budućnosti bio ravnopravan i koristan član društva, koji vlastitim sredstvima i zalaganjem kreira svoj život u pozitivnom smjeru. Želimo da omogućimo, da svako romsko dijete ostvari pravo na redovno školovanje, da svaka Romkinja stekne pravo na zaposlenje, da zbog pripadnosti romskoj populaciji ne bude diskriminisana na konkursima, javnim mjestima i generalno u društvenom i političkom životu. Također, pozivamo nadležne institucije i aktere da se shodno propisima adekvatno kazne profesionalci/ ke u postupanju koji, shodno vlastitim predrasudama, ne izvrše adekvatnu i zakonom propisanu kaznu nad počiniocima/ cama krivičnih djela pozivajući se na tzv. običajno pravo. Pored toga, smatramo da je neophodno sprovesti edukaciju profesionalaca/ ki koji/ e na svom radnom mjestu postupaju u slučajevima zaštite romske djece i žena, u cilju osvještavanja vlastitih predrasuda i štetnih praksi koje eventualno provode.
Svojim djelovanjem ŽRM „Uspjeh“ želi da zaštiti svako romsko dijete, posebno djevojčicu i ženu, te da im pruži alate i mogućnosti da steknu sve preduvjete za zdrav, dostojanstven i sretan život.
Izvor: http://zenskamreza.ba/
Započet proces kreiranja Platforme za unaprjeđenje prava i položaja Romkinja u Bosni i Hercegovini
Platforma je dokument koji sadrži analizu stanja u vezi sa potrebama Romkinja te sadrži i set preporuka koje usmjeravaju različite ključne sudionike kod kreiranja politika, strategija i planova kako bi adekvatno adresirali potrebe Romkinja kao posebno marginalizovane grupe žena te predvidjeli mjere i planove akcije koje će doprinjeti unaprjeđenju prava i položaja Romkinja u Bosni i Hercegovini (BiH).
Procesom prikupljanja informacija i kreiranja Platforme vodi udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ iz Tuzle u saradnji sa ženskom romskom mrežom „Uspjeh. Aktivno učešće u kreiranju mjera za unaprjeđenje položaja i prava Romkinja u BiH kao i podršku procesu izrade ove Platforme pružili su Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Gender Centar Federacije BiH , Ženska mreža BiH,Udruženje za promociju obrazovanja Roma „Otaharin“ BiH,Unwomen, CARE INTERNATIONAL Balkans, Kvinna till Kvinna.
Budući da BiH početkom 2020. godine ulazi u izradu za rješavanje problema Roma/kinja u oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite za period 2020-2024.godine, Platforma će služiti u svrhu adresiranja potreba i prioriteta Romkinja kao i mjera unutar ovog nacionalnog dokumenta za rješavanje problema Roma/kinja.
Platformom se stavlja akcent na propuste u strategijama, planovima i politikama koji su se u prethodnim periodima javljali zbog neadekvatnog uvrštavanja potreba i prioriteta Romkinja u planove akcije na centralnom i lokalnom nivou, strategija te tijela koja predstavljaju nacionalne manjine i Rome/kinje u BiH.
Platforma je zagovarački instrument čija je namjena zagovaranje i zalaganje za prava Romkinja na domaćem i međunarodnom nivou, te dokument koji uzima u obzir anticiganizam, odnosno diskriminaciju, predrasude i propuste koje država čini prema Romima i Romkinjama tražeći prepoznavanje, praćenje i sprečavanje anticiganizama u BiH.
Platforma kroz gender analizu u prvom dijelu daje osvrt na situaciju u kojoj žive Romkinje u BiH, identificira prepreke na koje nailaze u svakodnevnom životu, kako u romskim zajednicama tako i u društvu,te kroz nastojanje da ostvare svoja prava. U drugom dijelu Platforme daje se kratka analiza situacije za Romkinje u sljedećim oblastima: stanovanja, zapošljavanja, zdravstvene i socijalne zaštite, obrazovanje, političko-društvene participacije, rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici, maloljetničkim ugovorenim brakovima i vezama, diskriminacije i borbe protiv anticiganizma.
Nakon gender analize svaka od ovih oblasti sadrži preporuke za mjere koje prema mišljenju i iskustvu relevantnih aktera koji su učestvovali u kreiranju ove Platforme treba sadržavati naredni akcioni plan, te sve strategije i planovi kako bi se ostvarila veća rodna ravnopravnost Romkinja i kako bi doprinjeli poboljšanju položaja i prava Romkinja u BiH.
Predstavnice/i civilnog sektora u BiH razgovarale/i su sa izvršnom direktoricom UN Women Phumzile Mlambo-Ngcuka
Naredne godine Pekinška deklaracija i Platforma za akciju proslavit će 25 godina postojanja. O važnosti ove najvažnije platforme za ženska prava predstavnice/i civilnog sektora u BiH razgovarale/i su sa izvršnom direktoricom UN Women Phumzile Mlambo-Ngcuka, pogotovo se dotičući raznolikih otpora usmjerenih ka napretku rodne ravnopravnosti. Uloga civilnog društva bit će ključna u obilježavanju 25. godišnjice Pekinške platforme za akciju, i isticanje njenog značaja za postizanje rodne ravnopravnosti ostaje u centru djelovanja UN Women i civilnog društva u BiH.