Saopštenje za javnost povodom Svjetskog dana Roma/kinja
Danas, 8 – og Aprila, obilježava se Svjetski dan Roma. Inače, to je aktivistički dan kada različitim aktivnostima skrećemo pažnju na one od kojih društvo, uglavnom, okreće glavu. Aktivistički, jer se 8. April upravo obilježava na dan kada je zvanično počeo romski aktivizam, tj. kada je održan prvi Svjetski kongres Roma, 8 – og Aprila 1971. godine. Svjetski dan Roma jedan je od rijetkih dana kada su Romi i Romkinje u fokusu medija, kada se šalju poruke tzv. jednakosti i kada se govori o njima i njihovom stanju. Dan kada na medijima uglavnom možemo da vidimo stereotipne slike bosonoge djece u okruženju krcatom otpadom i ispred neurednih baraka.
Danas, ne možemo svojim aktivizmom pokazati da svi Romi i Romkinje zaslužuju biti ravnopravni građani i građanke ovog društva, ne možemo aktivnostima poslati poruku da stereotipna slika, gore pomenuta, nije sva istina o Romima i Romkinjama, da Romi i Romkinje imaju pravo na sve aspekte učešća u društvenom i političkom životu, kao i svi drugi građani, ili bi bar trebali imati.
Danas, 8. April - Svjetski dan Roma, Romi i Romkinje dočekuju u vrlo teškoj situaciji, uglavnom zaboravljeni od svih onih koji bi trebali brinuti o svakom građanu i građanki. Imajući u vidu sve aspekte na koje se odražava pandemija koronavirusa i sve mjere koje su poduzete, iste su posebno pogodile rizične i od ranije diskriminisane i ugrožene kategorije stanovništva, gdje posebno potpadaju Romkinje, ali i Romi i romska djeca.
Uzmemo li u obzir ekonomski aspekt, imajući u vidu da se prihodi romske zajednice uglavnom ostvaruju kroz trgovinu, prikupljanje i prodaju sekudarnih sirovina i slične aktivnosti, koje su uglavnom uslužnog karaktera, možemo zaključiti da su svi dotoci bilo kakvih prihoda uglavnom zatvoreni, pa i oni najosnovniji, kao što je hrana i higijena. Uzmemo li u obzir obrazovni aspket, romska djeca uglavnom nisu snabdjevena informatičkom opremom, nemaju pristup internetu, te su zbog toga, u većini slučajeva uskraćena za praćenje nastave na trenutno dostupne načine. Uzmemo li u obzir zdravstveni aspket, treba navesti da postoji niz romskih zajednica uskraćenih za osnovne higijenske uvjete, kao što su voda i struja, što povećava rizik od zaraze i širenja iste. Također, u deficitu su sa higijenskim i dezinfekcionim sredstvima, maskama, a pored toga, često u depriviranom položaju kada je u pitanju pristup zdravstvenim uslugama, jer još uvijek, određeni broj Roma i Romkinja nema zdravstveno osiguranje, diskriminsani su i ponekad „manje vrijedni liječničkog truda“. Socijalno distanciranje i zatvorenost, kako su i braniteljice ženskih prava upozoravale, rezultirali su povećanjem stope nasilja nad ženama. Nasilje nad ženama u romskim zajednicama nažalost je realnost, nekim ženama i svakodnevnica, a trenutno stanje po tom pitanju, možemo samo da pretpostavimo, strajuhujući od povećanog broja tužne statistike.
Kampanja Mjesec dana ženskog romskog aktivizma provodi se od 8. Marta do 8. Aprila, a realizira je Ženska romska mreža „Uspjeh“ Bosne i Hercegovine. Cilj kampanje je učiniti prava i potrebe Romkinja vidljivijim i pokazati društvu i vlastima stvarnu sliku Romkinja i života u romskim zajednicama. Kako su zbog situacije izazvane pandemijom COVID-19 onemogućene brojne aktivnosti planirane kroz kampanju, sva sredstva planirana za realizaciju pomenutih, usmjerena su na pomoć romskim zajednicama i ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom.
Glavna poruka ovogodišnje kampanje je: „Moje je pravo, a ne privilegija da donosim odluke i svoje ime!“. Porukom tražimo i zahtijevamo da Romkinje dobiju priliku i ostvare pravo na participaciju u tijelima odlučivanja i u političkom životu Bosne i Herecegovine, a koliko je to važno, upravo je pokazala tekuća situacija. Pitamo se, da li je pokazana briga za posebno ugrožene kategorije stanovništva? Da li iko mari za njihove potrebe? Do sada to nismo vidjeli. Stoga, zalažemo se i tražimo da R
Podrška romskim zajednicama za vrijeme pandemije izazvane Covid 19 virusom u Tuzli, Lukavcu i Gračanici.
Zahvaljujući finansijskoj podršci Fonda otvoreno društvo BiH i uz njihovo odobrenje sredstva za pojedine aktivnosti koje u ovim vremenima nije moguce realizovati u sklopu tekućeg projekta su usmjerene na ublažavanje posljedica izazvanim virusom Covid 19 (Korona) unutar romskih zajednica i podrške ženama u vidu intervetnih humanitarnih intervencija.
Tim povodom i u sklopu ove podrške Udruženje žena Romkinja "Bolja budućnost" grada Tuzla u skladu sa raspoloživim sredstvima je nabavila i izvršila podjelu prehrambeno-higijenskih paketa za 40 romskih porodica u Tuzli, Gračanici ( Škahovica) i Lukavca.
Kroz ove aktivnosti UŽR "Bolja budućnost" grada Tuzla nastavlja podržavati žene posebno one iz marginalizarnih grupa i u posebnom je skladu sa AP UNSCR 1325 za period 2018-2020. godine i u okviru je srednjoročnog cilja 2.3. “Unaprijeđen rodno-odgovoran pristup i sistemi podrške u uslovima aktuelnih sigurnosnih prijetnji i izazova i doprinosi postizanju očekivanog rezultata 2.3.2 Kreirane preventivne mjere i uspostavljeni uslovi za rodno odgovoran pristup aktuelnim sigurnosnim prijetnjama i izazovima, te u kriznim i vanrednim situacijama kroz aktivosti osiguranja podrške ženama i djevojčicama, posebno pripadnicama višestruko marginaliziranih grupa, u slučajevima kriznih i vanrednih situacija.
Podrška romskoj zajednici u Visokom
U sklopu projekta "Moje je PRAVO, a ne PRIVILEGIJA" koje implementira Udruženje žena Romkinja "Bolja budućnost" grada Tuzla u partnerstvu sa ženskom romskom mrežom "Uspjeh" BiH uz odobrenje donatora sredstva za pojedine aktivnosti koje u ovim vremenima nije moguce realizovati su usmjerene na ublažavanje posljedica izazvanim virusom Covid 19 (Korona) unutar romskih zajednica i podrške ženama u vidu intervetnih humanitarnih intervencija koje ce na terenu provesti organizacije koje čine žensku romsku mrežu. Tim povodom i u sklopu ove podrške UG Omladinska romska inicijativa "Budi mi prijatelj" Visoko u skladu sa raspoloživim sredstvima je nabavila i izvršila podjelu prehrambeno-higijenskih paketa za 25 romskih porodica u Visokom.
Kroz ove aktivnosti UŽR "Bolja budućnost" grada Tuzla i ženska romska mreža "Uspjeh" nastavlja podržavati žene posebno one iz marginalizarnih grupa i u posebnom je skladu sa AP UNSCR 1325 za period 2018-2020. godine i u okviru je srednjoročnog cilja 2.3. “Unaprijeđen rodno-odgovoran pristup i sistemi podrške u uslovima aktuelnih sigurnosnih prijetnji i izazova i doprinosi postizanju očekivanog rezultata 2.3.2 Kreirane preventivne mjere i uspostavljeni uslovi za rodno odgovoran pristup aktuelnim sigurnosnim prijetnjama i izazovima, te u kriznim i vanrednim situacijama kroz aktivosti osiguranja podrške ženama i djevojčicama, posebno pripadnicama višestruko marginaliziranih grupa, u slučajevima kriznih i vanrednih situacija.
" Finansijski podržano iz FIGAP II programa"
Program za implementaciju Gender akcionog plana BiH (FIGAP II program 2018-2020) rezultat je saradnje Agencije za ravnopravnost spolova BiH-Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Gender centra Federacije BiH i Gender Centra Republike Srpske, a njegov cilj je da osigura održivu provedbu Gender Akcionog plana Bosne i Hercegovine. Program podržava Kraljevina Švedske u Bosni i Hercegovini, putem razvojne agnecije SIDA.
Izvršena podjela prehrambenih i higijenskih paketa za 60 romskih porodica na Kiseljaku
World Vision BiH u sklopu Programa hitnog odgovora na krizne situacije obezbijedio je humanitarnu pomoć u iznosu od 15.000 KM za 300 najranjivijih romskih porodica pogođenih COVID-19 pandemijom kroz podjelu paketa hrane i neprehrambenih higijensko-dezinfekcijskih artikala te dezinfikaciona sredstva..
Udruženje Kali Sara – Romski informativni centar u saradnji sa Udruženjem žena Romkinja "Bolja budućnost" grada Tuzla realiziralo je nabavku i podjelu prehrambeno-higijenskih paketa za 60 romskih porodica iz Kiseljaka kod Tuzle. Ukupan iznos sredstava koje je naše udruženje primilo u sklopu ovog projekta je 3000,00 KM odnosno 50,00 KM po jednom paketu te smu uspjeli da nabavimo najosnovnije stvari koje su potrebne.
Dnevna podjela toplih obroka u MZ Kiseljak
Od 27. 03. 2020 započela je podjela 300 toplih obroka koji će biti distribuirani za ugrožene porodice narednih 15 dana na području mjesne zajednice Kiseljak. Na osnovu prepoznate potrebe u zajednici, Fondacija tuzlanske zajednice je iskoordinirala akciju podjele toplih obroka na kućne adrese za osobe u stanju potrebe. Tople obroke obezbijedila je organizacija Međunarodni forum solidarnost Emmaus, a isporuka u MZ Kiseljak se vrši uz podršku Fondacije tuzlanske zajednice, Udruženje žena Romkinja Bolja budućnost, Udruženja Euro Rom, Evanđeoske crkve i Savjeta mjesne zajednice.
Zbog loših uvjeta života u BiH romska populacija u vrijeme koronavirusa zdravstveno najugroženija
Romska populacija u Bosni i Hercegovini u trenutnoj situaciji pandemije koronavirusa smatra se zdravstveno najugroženijom zbog uvjeta u kojim žive. Međutim, to nije bio dovoljan razlog za našu vlast da se sistemski pruži pomoć ovoj populaciji. Umjesto toga Romi i Romkinje su primorani da obustave svoj rad zbog mjera koje su uvedene, većinom na sakupljaju sekundarnih sirovina, dok su njihove zalihe u frižiderima nikakve. Osim toga obustavljeno je i obrazovanje njihove djece, koja nemaju mogućnosti online nastave zbog nedostatka tehnoloških sredstava i interneta.
- Romsku populaciju kao marginalizovanu skupinu pogađa sve, mnogo više i ozbiljnije, nego ostale građane u BiH zbog samog njihovog položaja, načina života, zajednica koje su dosta izolovane, nezaposlenosti, višečlanih porodica koje žive u dosta lošim uslovima. Pogotovo su ugrožene starije osobe, a kod Roma/kinja se to još više pokazuje jer žive više generacija u istim porodicama, tako da su u još većem riziku. Higijenski uslovi samih naselja i objekta u kojim žive su često neadekvatni. Mora se voditi računa i o tome koliko su u mogućnosti da održavaju higijenu, kakva su njihova primanja, te koliko u ovim trenucima mogu priuštiti da ojačaju imunitet, što je ključno – kaže za Interview.ba izvršni direktor Udruženje građana za promociju obrazovanja Roma “Otaharin” Dragan Joković.
I dok još uvije ne postoji nikakva pomoć kada su u pitanju država i entiteti, civilni sektor pravi pritisak na lokalne vlasti. Najbolji primjer nam dolazi iz Bijeljine.
- Tražili smo od gradonačelnika da dodijeli pomoć romskoj populaciji. Dodijelio je nekih 40 paketa za najugroženije porodice, izvršena je dezinfekcija naselja i ulica u kojim Romi/kinje žive, i to je za početak jako značajno, sve zavisi koliko će potrajati cijela situacija – govori nam Dragan.
Poručuje kako je važno da organizacije civilnog društva izađu s problemom i traži reakcije u svojim lokalnim zajednicama.
-Treba izvršiti pritisak na ministarstva koja provode akcione planove da sredstva koja postoje izdvoje za potrebe romske populacije. Kontaktirao sam Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i rekli su mi da izdvajaju sredstva koja su predviđena za projekte zdravstva, te da će ih usmjeriti za nabavku higijenskih sredstava po gradovima u kojima žive Romi/kinje. Nadam se da će biti više takvih reakcija. Mislim da neće vlasti reagovati ukoliko ne budemo tražili – mišljenja je on.
Predsjednica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ Indira Bajramović ističe kako svi znaju da je romska populacija najugroženija i da su se prvo trebala obići njihova naselja i adekvatno osigurati humanitarnom pomoći.
- Ako ćemo stalno, mi kao nevladin sektor, raditi posao države, onda tu nešto ne štima. Mogu u suradnji s nama uraditi nešto, ali još nam se nikada nisu obratili. Tuzla nije ništa izdvojila za ovu populaciju. Mi iz nevladinih organizacija tražili smo od naših donatora pomoć, dobili smo odobrenje i u mogućnosti smo da za nekih 50 ljudi pripremimo pakete. Već 60 paketa smo podijelili u mjesnoj zajednici Kiseljak, i to su sredstva od World Visiona. EMAUS nam je obezbjedio 400 obroka za romsku populaciju koje dijelimo po kućama. Možda je to jedini obrok što će danas imati – ističe Indira.
Kaže kako je situacija jako teška, ali da se nada da će se pružiti pomoći Romima/kinjama onoliko koliko se to učini i s drugim građanima/kama.
- Ne možemo stvarno obuhvatiti sve ljude u zajednicama, tako da mislim da mjesne zajednice u suradnji s lokalnim crvenim križom, centrima za socijalni rad, trebaju pružiti pomoć. Centar za socijalni rad u Tuzli kaže da su zaprimili mnogo zahtjeva za jednokratnu pomoć, ali kad će biti isplata, kako će ljudi ti otići da podignu te jednokratne pomoći…– pita se ona, te poručuje kako su volonteri njenog udruženja na usluzi svim starijim građanima/kama, dok nam se žali da im ni naselja nisu dezinficirali.
Kao još jedan od značajnih problema za ovu populaciju ističe se i online škola, koja za djecu Roma/kinja trenutno nije moguća zbog njihove financijske situacije, odnosno nemogućnosti posjedovanja tehnoloških sredstava i interneta.
- Mi smo morali da zatvorimo naš dnevni centar, koji radi već 10 godina i koji je bio resurs za sve romske porodice. Mogli su tu da dođu po školski pribor, po savjet, po obrok... Dolazimo u rizik da mnoga djeca romske nacionalnosti ne mogu da prate nastavu adekvatno, jer za ovo praćenje nastave je vrlo važan resurs internet, koji najčešće djeca imaju na svojim mobilnim uređajima, marka-dvije, za Instagram ili FB. To nije dovoljno za praćenje nastave, to će biti problem, kako će djeca savladati gradivo? Pokušavamo da nabavimo djeci opremu koja bi mogla da posluži za praćenje nastave, a to su tableti i internet priključci, nadam se da ćemo to uspjeti uz pomoć drugih nevladinih organizacija – navodi Dragan.
Objašnjava nam kako je trenutno potrebna humanitarna pomoć, ali i psihološka Romima/kinjama.
- Mislim da će biti puno negativnih utjecaja i na samu porodicu, mora se ljudima psihički pomoći. Imamo humanitarne akcije i organizacije koje pomažu kupovinom paketa jer porodice mog s tim da preguraju neko vrijeme, potrebno je da imaju zdravstvenu zaštitu, adekvatne higijenske uvjete i brigu o starijim. Niko ne zna koliko će sve ovo potrajati, država bi trebala i poslije krize da pruži pomoć, ostat će posljedice koje moramo sanirati u sljedećih pola godine dok ljudi malo stanu na noge – zaključio je on.
Razgovarao/la: Adin Šabić
Izvor: https://interview.ba/
Više nijedna politika o romskim pitanjima bez glasa i potreba Romkinja
U sklopu kampanje mjesec dana ženskog romskog aktivizma "Moje je PRAVO, a ne PRIVILEGIJA" članice ženske romske mreže šalju različite poruke vlastima i društvu općenito, a jedna od njih je i sljedeća:
“Više nijedna politika o romskim pitanjima bez glasa i potreba Romkinja!" Biserka Halilović ORI "Budi mi prijatelj" Visoko
Provođenje ove kampanje online podržava OSCE misija u Bosni i Hercegovini.
Ja zahtijevam da se reaguje i zaustavi svaki oblik nasilja nad Romkinjama
U sklopu kampanje mjesec dana ženskog romskog aktivizma "Moje je PRAVO, a ne PRIVILEGIJA" članice ženske romske mreže šalju različite poruke vlastima i društvu općenito, a jedna od njih je i sljedeća:
"Ja zahtijevam da se reaguje i zaustavi svaki oblik nasilja nad Romkinjama." Mirsad Bajramović, Program menadzer Udruženja žena Romkinja "Bolja budućnost" grada Tuzla
Provođenje ove kampanje online podržava OSCE misija u Bosni i Hercegovini.
Za Romkinje sa Romkinjama
U sklopu kampanje mjesec dana ženskog romskog aktivizma "Moje je PRAVO, a ne PRIVILEGIJA" članice ženske romske mreže šalju različite poruke vlastima i društvu općenito, a jedna od njih je i sljedeća:
"Za Romkinje sa Romkinjama… Mi smo liderke i aktivistinje; mi možemo, želimo i hoćemo da donesemo promjenu!", Aida Mehdić Koordinatorica ženske romske mreže "Uspjeh"
Provođenje ove kampanje online podržava OSCE misija u Bosni i Hercegovini.
Romkinje nisu samo tiha većina, vrijeme je da se čuje naš glas
U sklopu kampanje mjesec dana ženskog romskog aktivizma "Moje je PRAVO, a ne PRIVILEGIJA" članice ženske romske mreže šalju različite poruke vlastima i društvu općenito, a jedna od njih je i sljedeća:
"Romkinje nisu samo tiha većina, vrijeme je da se čuje naš glas; ispoštujte zakon o ravnopravnosti spolova! , Snježana Mirković UR "Romska djevojka-Romani cej " Prnjavor"
Provođenje ove kampanje online podržava OSCE misija u Bosni i Hercegovini.
Više...
Biti Romkinja ne znači biti samo brojka u strategijama i dokumetima
"Biti Romkinja ne znači biti samo brojka u strategijama i dokumetima, nego biti i ravnopravna članica zajednice koja može biti birana, ali i birati sa položaja donošenja odluka." Indira Bajramovic, direktorica Udruženja žena Romkinja "Bolja budućnost" grada Tuzla
Poruka je koju saljemo u toku mjesec dana zenskog romskog aktivizma " Moje je PRAVO, a ne PRIVILEGIJA" 2020. Provođenje kampnaje putem društzvenih mreža podržava OSCE Misija u Bosni i Hercegovini.
“Bez Romkinja u tijelima odlučivanja, kvalitet naših života ostat će isti i u budućnosti. Mi to ne želimo!”
U sklopu mjesec dana ženskog romskog aktivizma " Moje je PRAVO, a ne PRIVILEGIJA! članice ženske romske mreže šalju
različite poruke vlastima i društvu općenito, a jedna od njih je i sljedeća:
“Bez Romkinja u tijelima odlučivanja, kvalitet naših života ostat će isti i u budućnosti. Mi to ne želimo!”-Aldijana Musli.
Provođenje ove kampanje online podržava OSCE misija u Bosni i Hercegovini.
Naprijed Romkinje
#NaprijedRomkinje: "Život bez prava na odlučivanje, društvenu i političku participaciju, zdravlje, hranu, vodu, struju i život u strahu od nasilja, svakodnevnica je Romkinja i njihove djece." Denis Mujić, Udruzenje zena Romkinja "Bolja buducnost", Tuzla.
Poruka je koju šaljemo kroz online kampanju koju podržava OSCE misija u Bosni i hercegovini u okviru mjesec dana ženskog romskog aktivizma 2020.
Forum “Uloga žene u razvoju lokalne demokratije”
Fondacija tuzlanske zajednice organizovala je 11.3.2020.godine forum na temu „Uloga žene u razvoju lokalne demokratije“. Forum je imao cilj aktuelizirati temu rodne ravnopravnosti i ohrabriti žene za veći društveni angažman u životu zajednice i borbu za svoja prava, ali i uticati na svijest o nedovoljnoj zastupljenosti žena u procesima donošenja odluka.
Forum je održan u prostorijama Društvenog centra Kiseljak. Panelistice su bile Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja Bolja budućnost, Aida Mustačević Cipurković, edukatorica i psihoterapeutkinja u UG Vive žene Tuzla, Amela Kukuruzović, pedagogica OŠ Kiseljak, Azra Beganović, članica Komisije za stambena pitanja pri Vijeću Grada Tuzla i aktivistica Kluba mladih Roma.
Jedan od zaključaka ovog Foruma je: Borba za rodnu ravnopravnost mora krenuti od početka – od našeg rođenja kroz sve društvene sisteme u kojima učimo, odgajamo se i obrazujemo: porodicu, školu, rad, politiku – sisteme koji su izgrađeni na vrijednostima patrijarhata.
Značajan resurs u svemu jesu i organizacije civilnog društva koje sa svojim kapacitetima nude različite programe informisanja, edukacija i podrške, ali koje ne mogu i ne trebaju preuzeti odgovornost institucionalnih sistema u pružanju usluga i stvaranju pretpostavki i uslova za ravnopravnost.