U sklopu regionalnog projekta "Za aktivnu inkluziju i prava Romkinja na zapadnom Balkanu II" podržanom od strane Austrijske razvojne agnecije kroz Care International Balkans odrzan je sastanak izmedju predstavnika/ca Medjusektorske komisije Grada Tuzla i korisnika/ca udruzenja. Na sastanku su korisnici/e imali prilike direktno se informisati i upoznati predstavnike /ce Medjusektorske komisije. Na pomenutom sastanku smo razgovarali o zajedničkim aktivnostima koje nam predstoje a koje imaju za cilj poboljšanje socio-ekonomskog položaja Roma/kinja. 

As part of the regional project "For Active Inclusion and Rights of Roma women in Western Balkans II" with the support of the Austrian Development Agency through Care International Balkans in period 28-30. June 2017, a study visit was implemented, ie exchange of examples of good practice and experience among the members of the Coalition in Montenegro and Inter-sectoral Commission from Bosnia and Herzegovina.

U sklopu regionalnog projekta „Za aktivnu inkluziju i prava Romkinja na zapadnom Balkanu II“ uz podršku Austrijske razvojne agnecije kroz Care International Balkans u periodu 28-30. Juna 2017 godine implementirana je studijska posjeta odnosno razmjena primjera dobre prakse i iskustava između članova Međusketorske komisije Grada Tuzla i članova/ica koalicije Nikišić u Crnoj Gori. 

Under the program of XI International Fair of Agriculture, Food Industry and Tourism "Days of raspberries" held from 30 June to 1 July in Bratunac this year, along with a two-day program of trade show, exhibition, education and entertainment program the female cooperative "Bolja buducnost" Tuzla had opportunity to introduce its work

U okviru programa XI međunarodnog sajma poljoprivrede, prehrambene industrije i turizma „Dani maline“ koji se održavao od 30. juna do 1. jula u Bratuncu ove godine uz dvodnevni program sajmovskog, izložbenog, edukativnog i zabavnog programa predstavila se i opšta ženska zadruga "Bolja budućnost"Tuzla

Sarajevo, 29 juni 2017. - Romska populacija se po svim socio-ekonomskim parametrima i danas smatra najisključenijom i najmarginaliziranijom populacijom. Stanovanje, obrazovanje, zdravstvena zaštita i zapošljavanje su četiri oblasti u okviru kojih su napravljene brojne strategije i državni Nacionalni akcioni plan za inkluziju Roma, kako bi se život Roma u BiH učinio boljim. „Posao“ započet prije tri godine u okviru EU projekta „Aktivna participacija za uključenje Roma i Romkinja“ na izradi lokalnih akcionih planova dao je i konkretne rezultate. Opštine Prnjavor, Bijeljina, Donji Vakuf i Travnik su bile prve opštine u BiH koje su pristupile izradi svojih lokalnih strategija fokusiranih na Rome. Strategije u formi lokalnih akcionih planova su usvojene na opštinskim odnosno gradskim vijećima kao strateški razvojni dokumenti sa fokusom na romsku populaciju.

Sarajevo, June 29, 2017. - According to all socio-economic parameters, the Roma population is still considered as most excluded and marginalized population. Housing, education, health care and employment are four areas in which a number of strategies and national plans for the inclusion of Roma have been made in order to make the lives of Roma in BiH better. The "work" started three years ago in the preparation of local action plans, within the EU project "Active Participation for Roma inclusion" finally gave concrete results. The municipalities of Prnjavor, Bijeljina, Donji Vakuf and Travnik were first municipalities in BiH that developed their local strategies focused on the Roma. Strategies in the form of local action plans were adopted at the municipal / city councils as strategic development documents focusing on the Roma population.

Višestruka diskriminacija je najčešća činjenica koja se vezuje za žene Romkinje. Pored toga, niska razina obrazovanja i socijalna isključenost, žene Romkinje čini najugroženijom skupinom unutar romske zajednice. Ove žene su slabo informirane o vlastitim pravima, a dodatno treba naglasiti prisutnost problema u ruralnim područjima. Zbog toga je nužno poticati umrežavanje Romkinja, s ciljem osnaživanja njihovog djelovanja i veće vidljivosti u lokalnoj zajednici i općenito u bh. društvu.

O položaju Romkinja u BiH razgovarali smo sa Indirom Bajramović, predsjednicom ženske romske Mreže  “Uspjeh’’ koja okuplja lokalne nevladine organizacije i djeluje na cijelom području BiH. Mreža trenutno okuplja 9 nevladinih organizacija sa područja Federacije BiH i Republike Srpske i bavi se pitanjem Romkinja.

Koja su ključna obilježja neravnopravnosti Romkinja?

-Ključno je što nema Romkinja tamo gdje se donose odluke u političkom i javnom životu, a imamo Romkinja koje su školovane i prošle niz edukacija, ali na žalost još uvjek su dominantniji muskarci Romi.

Kako izražena neravnopravnost i težak položaj Romkinja utječu i povećavaju druge probleme Roma? Očituje li se to npr. u odgoju i obrazovanju djece?

-Smatram da utječu i na druge probleme, jer ako žive u lošim uslovima, u siromaštvu, ako su svakodnevno šikanirane od šire društvene zajednice, pa i svoje porodice, ako svakodnevno mora da se snalazi, ona nema vremena da se dovoljno posveti radu sa djecom. Ovo ne znači da nije brižna majka, jer u većini slučajeva upravo su one te koje vode brigu o djeci. S druge strane, ako je i sama neobrazovana, ona i pored toga što bi željela, ne može pomoći djeci oko učenja i pisanja zadaće, što svakako utiče na obrazovanje djece.

S obzirom da je završena Dekada za inkluziju Roma 2005.-2015, da li su zabilježene neke promjene, napredak Romkinja?

-Ja lično smatram da nema nekog napretka u zapošljavanju Roma/Romkinja kroz Dekadu, ali i uopšte zbog postojanja predrasuda i diskriminacije prema ovoj populaciji. Svakako, treba računati i na nizak stepen obrazovanja, ali i zbog to što je Akcioni plan za zapošljavanje predvideo sredstva za sufinansiranje, koja su svakako nedovoljna da bi se neko zaposlio. Zbog svega toga, poslodavci se teško odlučuju da zaposle Rome. S druge strane, sredstva za zapošljavanje su mizerna da bi neko započeo sopstveni biznis. Dok traje javni poziv za ta sredstava, dok ima sredstava, ima i zaposlenih Roma/Romkinja. Čim se to završi, oni ostaju bez posla u većini slučajeva. Veći broj Roma je uposleno u NVO sektoru, mali broj na ugovoru o radu, a većinom su na ugovoru o djelu.

Koliko vlast, odnosno jave institucije rade na edukaciji Romkinja, a koliko na tome radi romski nevladin sektor?

-Mi iz Udruženje žena „Bolja budućnost“, kao vodeća organizacija ženske romske mreže „Uspjeh“, smatramo da smo, od kako se formirala mreža, najviše pažnje posvetili upravo jačanju kapaciteta članica, ali i pojedinki u mreži kroz razne vidove edukacije. Također smo svaku organizaciju uključivali u naše projekte, ili aktivnosti kao partnerske organizacije. Tako smo bili finansijska potpora za neke njihove aktivnosti, kako bi bili što vidljiviji u svojim zajednicama, ali i ostvarili dobre rezultate i kontakte sa predstavnicima vlasti u općinama u kojima žive i rade. Moram napomenuti da smo se nametnule u svim nivoima vlasti, kao i da smo postale prepoznatljive i van naših granica. Što se tiče javnih ustanova, one rade samo ukoliko ih neko angažuje da vrše edukaciju u romskim zajednicama. Same posebno, baš i ne rade.

Koji su ključni problem Romkinja i kako ih najlakše rješiti? Koliko se uopće radi na rješavanju tih problema?

-Problem je što ima malo ženskih romskih organizacija u BiH. Problem je i to što se rano udaju, stvaraju porodice i zatvore se u kuću, te nisu zainteresovane da se bave NVO sektorom. Postoje slučajevi gdje tako nešto muževi ili porodica ne dozvoljavaju. Nažalost, kod nas uvjek ima mišljenja da žena treba da sjedi u kući, bude domaćica i da čuva djecu. Ipak, mislim da je ključna neobrazovanost romskih žena i djevojaka i nerazvijena svijest da se moraju boriti za svoja prava, a to mogu samo angažovanjem u NVO sektoru. Što se tiče promjene, mi koje smo aktivistice u NVO sektoru usmjeravamo projekte na podizanje svijesti  takvih djevojaka i žena, organizujemo za njih sastanke u zajednicama, organizujemo seminare, preglede i pokušavamo na neki način da ih zainteresujemo da nam se priključe.

Da li institucije u BiH izdvajaju dovoljno novca za Rome i Romkinje? Da li je to dovoljno za rješavanje problema najugroženije nacionalne manjine naše države?

-Naravno da ne. Ono što oni daju je minimum sredstava, a problema je mnogo, tako da to nije dovoljno za rješavanje jednog problema sa kojima se susreću Romi /Romkinje. Za obrazovanje Roma, institucije i to samo poneki kanton, izdvoje nešto sredstava, ali je to nedovoljno. Za zapošljavanje je nedovoljno, zdravstvo također, socijalna davanja i da ne nabrajam dalje…

Kakva je Vaša uloga u rješavanju problema Romkinja?

-Moja lična uloga kao aktivistice, ali prvenstveno kao osobe, je da pomognem u skladu sa svojim mogućnostima, a uloga naše organizacije je ta da smo spona između romske zajednice i institucija u rješavanju njihovih problema sa kojima se svakodnevno susreću.

Koliko su ustvari Romkinje aktivne i ravnopravne u svim sferama BiH društva?

-Aktivne jesu, ali uvjek može više. Što se tiče ravnopravnosti nismo zadovoljne, posebno našim učešćem u političkom i javnom životu kao i u savjetodavnim tijelima, Vijećima nacionalnih manjina i drugim tijelima gdje mozemo participirati. Nismo zastupljene jer nema javnih poziva, kriterija. Zbog toga muškarci zauzimaju ta mjesta, bez obzira što ima edukovanijih žena. S druge strane, kroz našu mrežu uspjele smo izlobirati poštivanje zakona o ravnopravnosti spolova BiH i Izbornog Zakona te smo u svjetodavno tijelo Odbor za Rome pri Vijeću ministara BiH u prošlom mandatu, po prvi put imali pet Romkinja i Romkinju predsjedavajuću Odbora, a u ovom mandatu imamo tri Romkinje. Također imamo jednu Romkinju u općinskom Vijeću u Visokom i par žena u opštinskim komisijama. Iako puno radimo na ravnopravnosti, još uvjek nismo ravnopravne.

Izvor: http://www.portal-udar.net

Razgovarao: Aldin Fafulović

As part of the project "Raising the awareness of the Roma population in the field of health care - Phase V" implemented in partnership with the Federal Institute of Public Health on 07.06.2017, a workshop was held in Bosanska Krupa for members of the Roma population. At this occasion we briefed the participants on the mechanisms of exercising the right to health insurance, as well as the prevention of specific diseases such as breast cancer, cervical cancer and other diseases, and we also talked about the importance of immunisation.

U sklopu projekta "Podizanje svijesti romske populacije iz oblasti zdravstvene zaštite-Faza V" koji se implementira u partnerstvu sa Federalnim Zavodom za javno zdravstvo 07.06.2017 godine održana je radionica u Bosanskoj Krupi za pripadnike/ce romske populacije. Ovom prilikom na radionici smo informisali učesnika/ce o mehanizmima ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje ali i prevenciji spesifičnih oboljenja poput karcinoma dojke, karcinoma grlića maternice i drugih oboljenja te smo govorili i o važnosti imunizacije.