Sarajevo, 16.02.2021.- Medijska pismenost je povezana sa osnovnim ljudskim pravima kao što su sloboda izražavanja i sloboda govora, te promoviše ljudska prava i podstiče građani/ke na veću društvenu participaciju – istaknuto je tokom radionice o medijskoj pismenosti za organizacije civilnog društva u organizaciji Udruženja BH novinari, putem Zoom platforme. Rečeno je također da medijska pismenost treba biti krovna kompetencija u društvima snažne digitalne transformacije, čiji će građani i građanke biti dovoljno informisani i obrazovani, kako bi mogli konstruktivno i odgovorno donositi odluke u „društvu znanja“.
Edukator i medijski ekspert doc. dr Vuk Vučetić kaže da je medijska pismenost važna za društvo jer postiče kritičko mišljenje, kreativnost i društvenu aktivnost. „Pogonsko gorivo za rad ljudskog mozga su informacije. Kvalitet informacija sa kojima se bavimo u velikoj mjeri određuje našu percepciju, uvjerenja i stavove, te je kritičko promišljanje veoma bitno jer obezbjeđuje kvalitetne informacije“, ističe Vučetić dodajući da proučavanje načina funkcionisanja medija kao i potencijala medijskih tehnologija pomaže ljudima da se kreativno izraze.
Medijska pismenost u vrijeme sve jačeg uticaja digitalnih medija podrazumijeva i određeni nivo informatičke pismenosti za sve one koji konzumiraju medijske sadržaje putem interneta. Kao i sa svakim novim kanalom masovne komunikacije, online mediji imaju svoje načine oblikovanja poruka i informacija koji zahtijevaju razvoj novih znanja koja čine medijsku pismenost.
Mediji su veoma važna stavka ne samo u infomisanju građana o radu organizacija civilnog društva, već i kao „tehnologija“ koja se ne može neodgovorno koristiti za širenje fake sadržaja, govora mržnje na društvenim mrežama, zloupotrebu ličnih podataka i korištenje autorskih djela bez dozvole. Kako bi se što bolje snašli u novoj stvarnosti potrebno je da građani/ke imaju kompetencije i vještine, da poznaju tehnike provjere vjerodostojnosti izvora. Neophodno je da nauče tražiti, vrednovati, koristiti, kreirati i plasirati informacije radi ostvarenja ličnih, društvenih i profesionalnih ciljeva.
Amra Čaškić iz Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ iz Tuzle smatra da je medijska pismenost problem bh. društva jer se građani/ke sve više susreću sa dezinformacijama i govorom mržnje, dok je propaganda godinama prisutna. „Zbog toga je bitno da možemo u medijskom prostoru prepoznati pravu informaciju i način na koji je plasirana, a za to nam je potrebna edukacija, što se pokazalo kao pozitivnim primjerom na danas održanoj radionici za NVO“, ističe Čaškić, dodajući da se nevladine organizacije sve više uključuju u rad na medijskoj pismenosti i slobodi govora, te iako su u stalnom kontaktu sa medijima kako lokalnim tako i nacionalnim, neophodan je zajednički angažman i edukacija svih o ovoj temi.
Učesnici/ce radionice su se složili da je za pojedinca koji želi da bude medijski pismen veoma bitno poznavanje njegovih prava u digitalnom svijetu, na koji način može preuzeti sadržaje, provjeriti njihovu vjerodostojnost, te kako pronaći alternativne izvore informacija i zabave. Osim toga, iako medijska pismenost podrazumjeva širok spektar pitanja i nedoumica, učesnici/e radionice su saglasni da pojedinac ne može biti ekspert za sve teme medijske pismenosti, ali da može pronaći onaj aspekt koji njemu odgovara i koji mu je potreban.
Radionica za NVO sektor u BiH o temi medijske pismenosti je organizovana u okviru projekta „Slobodni mediji za slobodno društvo“, koji implementira Udruženje BH novinari u saradnji sa Asocijacijom elektronskih medija u BiH uz podršku Evropske unije. Cilj ovog projekta je jačanje nezavisnog i slobodnog novinarstva u lokalnim zajednicama, te primjena evropskih standarda u zaštiti slobode izražavanja i pristupa građana kvalitetnim i objektivnim informacijama.